Tilen Slakan (1993.) jedan je od najzapaženijih mladih slovenskih skladatelja. Diplomirao je trubu na Akademiji za glasbo u Ljubljani u klasi prof. Stanka Arnolda, a istovremeno studira kompoziciju, upisujući smjer glazbeno-teorijske pedagogije, smjer kompozicije kod prof. Marka Mihevca. Doktorski studij nastavlja pod mentorstvom dr. Andreja Missona. Djela mu izvode orkestri kao što su Slovenski filharmonijski gudački orkestar, Puhački orkestar Zarja Šoštaj, Akademski simfonijski orkestar, Camerata Laibach, Brass Band Slovenia itd. kao i brojni komorni ansambli, zborovi i solisti. Skladba A Sense of the Wind za puhački sekstet nastaje 2024. godine na narudžbu puhačkog seksteta Camerata Academica. Prema riječima skladatelja "skladba je to pokretljivog i virtuoznog karaktera. Izvor nadahnuća dolazi iz samih karakteristika puhačkih instrumenata, u njihovim izvrsnim tehničkim mogućnostima i sposobnostima iznimnog legata. Skladba je u osnovi građena od dvije međusobno suprotstavljene teme koje skladatelj obrađuje i isprepliće različitim skladateljskim tehnikama. Oblik je slobodan, ali jasan i transparentan, a harmonijski jezik ide od bitonalitetne zvučnosti do kvartno-kvintne harmonije."

Jedan od najvažnijih pripadnika generacije njemačkih skladatelja, koja se javlja uskoro nakon smrti Wagnera i Brahmsa, je Richard Strauss (1864.-1949.) Njegova duga umjetnička karijera jedna je od onih koje su najznačajnije obilježile vremena promjena u glazbi, dajući im svoj obol velikim opernim opusom i simfonijskim pjesmama, kao i nizom solo pjesama. Već prije dvadesete godine sklada brojne solo pjesme koje trajno ostaju na repertoaru, kao i niz uvertira, koračnica, dvije simfonije, te po koncert za violinu i za rog. Iz ovog perioda dopire Serenada za puhače u Es-duru, op. 7 iz 1881. godine. Iako je u tom trenutku Strauss već na putu osamostaljenja od utjecaja svog glazbeno konzervativnog oca i prvih učitelja, poslušavši već mnoge Wagnerove opere, u ovom ranom djelu još su prisutni utjecaji prvih uzora poput Mendelssohna ili Mozarta. Serenada je svojevrsni hommage Straussovom ocu, Franzu, koji je bio jedan od najboljih hornista u Europi. Jednostavačni Andante odiše ljupkom elegancijom i lijepim suzvučjima (u originalnoj verziji za trinaestero puhača), koja već daju naslutiti njegov izniman smisao za orkestraciju. Praizvedena je pod ravnanjem jednog od najuglednijih dirigenata, ujedno Straussova mentora u dirigiranju, Hansa von Bülowa.

Glazba Marka Mihevca (1957.) "često je programski koncipirana, iako zapravo ne pripovijeda određenu priču. Više je riječ o dramskom impulsu i promišljenom konceptu korištenja glazbenih elemenata." Tako o njemu piše njegov student, također skladatelj Črt Sojar Voglar. Završivši kompoziciju i potom dirigiranje na Akademiji za glazbu u Ljubljani, Marko Mihevc usavršava se u Beču. Pokretač je i brojnih glazbenih manifestacija u Sloveniji, jedno vrijeme predsjednik Društva slovenskih skladatelja, t profesor na Akademiji za glazbu u Ljubljani. Brojne nagrade ovjenčavaju njegov bogat opus. Skladba Mirador nastaje 2024. godine na poticaj ansambla Camerata Academica. Kako skladatelj opisuje, skladba je nadahnuta jednim vidikovcem: "Ako osobu put odvede u Barcelonu može se popeti na brdo na kojem se nalazi park Mirador. Više nalikuje šumi nego parku, a sa svoje pozicije iznad grada pruža najljepši pogled u Barceloni. Park i njegova ljepota temelj su trostavačne skladbe skladatelja Marka Mihevca. Teme prvog i zadnjeg stavka su plesnog karaktera, dok je drugi stavak više meditativan sa mnogo glazbenih melizama.“

Jedan od najvećih i najsvestranijih skladatelja druge polovice 19. stoljeća, Antonín Dvořák (1841.-1904.), svojim simfonijskim opusom donosi najznačajniju protutežu njemačkom stvaralaštvu, unoseći prepoznatljiv, slavenski element u tradicionalno njemačku simfonijsku formu. Svestran kao skladatelj, ostavlja djela iznimne kvalitete i na području koncertantne, komorne i solističke glazbe, opere, kao i niz djela oratorijskog tipa. Serenada za puhače, violončelo i kontrabas u d-molu, op. 44, nastala 1878. godine, jedna je od skladbi koje Dvořáku donose međunarodni ugled. Skladbe poslane na natječaj za Austrijsku državnu stipendiju nailaze na žarko odobravanje Brahmsa, koji daje veliki poticaj Dvořákovu priznanju u najširim glazbenim krugovima. Stilizirani elementi u njoj, poput ritma koračnice ili plesnih ritmova, ispunjenih melizmima, evociraju arhaičnost dvorske glazbe, dok mekoća melodija ukazuje na Dvořákovu tankoćutnu vezu sa slavenskim foklorom. Razvoj donosi dramske akcente kao i u velikim Dvořákvim simfonijskim djelima. Imitacije zvuka prirode, fanfare, signali, poput lovačkog roga, pastoralnost, sve to je dio Dvořákova glazbenog jezika, koji se čuju i u ovom djelu.

Zrinka Matić

***

Ansambl Camerata Academica Ljubljana okuplja vrhunske slovenske glazbenike, odnosno profesore s Akademije za glasbo u Ljubljani i članove Slovenske filharmonije. Sastav ansambla proizašao je iz želje za umjetničkom suradnjom vrhunskih pedagoga i profesionalnih glazbenika koji svoj pedagoški rad oplemenjuju umjetničkim projektima. Camerata je koncipirana kao ansambl promjenjivog sastava, a ovom prigodom nastupaju kao puhački sekstet, netipičan puhački ansambl, više prilagođen suvremenim djelima, koja zahtijevaju visoku razinu tehničke preciznosti, vješto kolektivno muziciranje i uvjerljivu scensku prisutnost. Mnoga su djela skladana posebno za ansambl Camerata, koja tijekom naredne godine planira snimiti album novih skladbi naručenih od sedmorice slovenskih skladatelja, među kojima su i djela Marka Mihevca i Tilena Slakana, koja će doživjeti svoje praizvedbe na koncertu u Splitu.

Već tijekom studija Karolina Šantl Zupan dobila je nekoliko prvih nagrada na raznim nacionalnim i međunarodnim natjecanjima uključujući i prestižnu Prešernovu nagradu. Profesionalnu karijeru započela je u Slovenskoj filharmoniji. Surađivala je s Orkestrom Ljubljanske opere i baleta, JuJu (Južna Koreja) i Nürnberškim simfonijskim orkestrom te Zagrebačkim solistima. Kao solistica, komorna glazbenica i članica međunarodnog kvarteta flauta 4Syrinx, objavila je osam albuma. Na istraživačkom području se bavi interakcijom između umjetničkog i pedagoškog obrazovanja.

Svjetski poznat oboist Matej Šarc svoj je glazbeni put započeo na harmonici i klaviru. Prije odlaska na studij u inozemstvo, svirao je solo obou sa Simfonijskim orkestrom RTV Slovenije, surađivao s Njemačkom filharmonijom mladih i Freiburškom filharmonijom. Nakon povratka u Sloveniju, pridružio se Slovenskoj filharmoniji, isprva kao oboist, a potom kao umjetnički ravnatelj. Osnivač je kvinteta Slowind i istoimenog festivala suvremene glazbe. Također je profesor na Konzervatoriju za glazbu i balet te na Akademiji za glasbo u Ljubljani.

Jože Kotar postao je glavni klarinetist Simfonijskog orkestra RTV Slovenije 2007. nakon što je tu ulogu imao u Slovenskoj filharmoniji više od deset godina. Redoviti je profesor na Akademiji za glasbo u Ljubljani. Kao solist i član komornih sastava nastupa diljem Europe i SAD-a. Snimio je jedanaest albuma, uključujući četiri solo diska, te je član Kvinteta drvenih puhača ARIART, Slovenskog seksteta klarineta i osnivač Slovenskog orkestra klarineta.

Fagotist Zoran Mitev studirao je na Visokoj školi za glazbu i izvedbene umjetnosti u Grazu i Akademiji za glasbo u Ljubljani, od kojih je dobio posebno priznanje i dvije Prešernove nagrade. Član je puhačkog kvinteta SLOWIND, trija Pro Musica Nova, puhačkog trija Slovenske filharmonije i trija OFF. Do sada je izveo više od četrdeset solističkih i komornih djela.

Jože Rošer je solo hornist u Slovenskoj filharmoniji i docent na svojoj prvoj alma mater, Akademiji umjetnosti. Studirao je i na Mozarteumu u Salzburgu i Glazbenoj školi u Stuttgartu. Dobitnik je dvije studentske Prešernove nagrade: s puhačkim ansamblom Akademije za glazbu i s Komornim gudačkim orkestrom Slovenske filharmonije. Surađivao je s mnogim međunarodnim orkestrima.

Časopis Sax proglasio je Miha Roginu najboljim saksofonistom svoje generacije. Studirao je u Ljubljani, na prestižnom Pariškom konzervatoriju, te na Eastman School of Music u SAD-u. Nadalje, diplomirao je orkestralno i zborsko dirigiranje na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Beču. Profesor je saksofona i prodekan na Akademiji za glasbo u Ljubljani, a nastupa kao solist i dirigira renomiranim orkestrima.

Tilen Slakan: A Sense of the Wind (praizvedba)

Richard Strauss: Serenada op. 7 (obr. Zoran Mitev)

Marko Muni Mihevc: Mirador (praizvedba)

--------------

Antonín Dvořák: Serenada u d molu, op. 44 (obr. Zoran Mitev)

Moderato, quasi marcia

Tempo di minuet

Andante con motto

Finale – Allegro molto