1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva jubilej je kojim se tijekom 2025. godine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te hrvatskomu iseljeništvu komemoracijama, kulturnim, umjetničkim i znanstvenim događajima obilježavaju krunidba kralja Tomislava, Hrvatsko Kraljevstvo i početak Splitskih crkvenih sabora. ^[1]

Dana 14. ožujka 2024. godine Hrvatski sabor jednoglasno je usvojio inicijativu Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« i Matice hrvatske te donio Odluku o proglašenju 2025. godine »Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva«. Podršku su dali i Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH te Ministarstvo kulture i medija RH, kao i Vlada Republike Hrvatske.^[2]

Obljetnica predstavlja potvrdu tisućljetnoga kontinuiteta hrvatske državnosti, priznanje važnosti srednjovjekovnoga Hrvatskog Kraljevstva, priliku za promociju hrvatske kulturne baštine te poticaj za nova povijesna istraživanja i znanstvene skupove. ^[3]

Split je grad kolijevka Hrvatske države, grad u kojemu se održao Prvi crkveni sabor 925. godine, zahvaljujući kojemu imamo prve dokumente o postojanju Hrvatskoga kraljevstva. U Splitu se tada okupio vrh Crkve i Kraljevstva, na čelu s prvim hrvatskim kraljem Tomislavom.

Iako se ne zna gdje i kada je točno okrunjen, Tomislav je titulu kralja nosio u trenutku ovog dobro dokumentiranog povijesnog događaja, tako da se tradicionalno ta godina uzima kao godina njegove krunidbe.

Tisućljeće i stotinu godina prošlo je otada, a splitska prvostolnica i Peristil pod njom, kao drevni svjedoci tih davnih događaja, bit će i poprište proslave tisuću i stote obljetnice krunidbe kralja Tomislava.

Događaj će uveličati koncert Zagrebačke filharmonije, jedne od najstarijih glazbenih institucija u Hrvatskoj neprekinute tradicije, koja u Split dolazi pod ravnanjem maestra Ivana Josipa Skendera. Odabir glazbenih ulomaka u znaku je slavlja, na početku s blještavom Glazbom za kraljevski vatromet Georga Friedricha Händela, skladbom nastala 1749. za proslavu kojim je obilježen završetak Rata za austrijsko nasljeđe, koja je vrlo brzo nakon prve izvedbe postala naširoko izvođeno djelo, prepoznatljivo po zvuku svojih sjajnih fanfara. Pretklasične Simfonije Luke Sorkočevića jedan su od stupova stoljeća hrvatske glazbe, čije su nadahnute, prepoznatljive melodije i vješto oblikovane forme simbol kultiviranosti i ljepote okružja iz kojeg su potekle. Još jedno vrhunsko djelo slavljeničkog repertoara je Krunidbena misa Wolfganga Amadeusa Mozarta, napisana povodom krunidbe Franje II. za cara Svetog rimskog carstva u Salzburgu 1779. godine. Jakov Gotovac kao najsjajniji epigon nacionalnog stila i hrvatske opere 20. stoljeća, svoje je nadahnuće najvećim dijelom crpio iz dalmatinskog folklora, kako klapskog pjevanja tako i oporih suzvučja Zagore. U svojoj šestoj operi, Đerdan, nastaloj 1955. godine, nadahnjuje se novelama Dinka Šimunovića Đerdan i Alkar, prenoseći ih u glazbu jarkog mediteranskog svjetla, zbog čega je često uspoređuju s najpoznatijom Gotovčevom operom i nazivaju "malim Erom". Predstavnik moderne u hrvatskoj glazbi, Blagoje Bersa, jedan je od stupova hrvatske glazbe prve polovice 20. stoljeća, koji je u svojim djelima donio dah kozmopolitizma a ujedno, posebno u orkestralnim djelima, pronalazio nadahnuće u bliskom krajoliku svoje domovine. Njegova kratka orkestralna djela, Idila i Capriccio-Scherzo nadahnuta su skladateljevim uspomenama: Idila u kojoj donosi neke od najupečatljivijih taktova koje je napisao u cijeloj karijeri, uspomena je na njegov brak i na Split, u kojem provodi kratko ali idilično mladenačko vrijeme nakon završetka Konzervatorija u Beču, a Capriccio-Scherzo ispunjen je ironijom i mračnom zaigranošću, koju donosi pogled na različite životne peripetije. Aleluja iz Händelova oratorija Mesija ulomak je raskošnog višeglasja nad poletnim strukturama orkestra, koje stoljećima plijeni svojim entuzijazmom i ostaje jednim od najizvođenijih slavljeničkih zborova cijele glazbene literature.

Zagrebačkoj filharmoniji pridružuju se solisti i Komorni zbor Ivan Filipović, čiji je zborovođa Goran Jerković.