Karneval životinja: pjevaj, pleši, sviraj, slušaj! namijenjen je učenicima razredne nastave u sklopu kojeg će sudionici uz pomoć mašte i izvođače stvoriti životinjsko carstvo. Aktivnim sudjelovanjem pomoći će Noi da pred veliki potop, koji je inspirirao Saint-Saënsa za ovo djelo, okupi u arku životinje. Uz autorsku pjesmu upoznat će pravila koncertnog bontona, a zatim postaju aktivni sudionici i kreatori radionice. Prvi stavak Kraljevski marš lava stihovima i pjevanjem dočarava kralja životinja, a imitirajući lavlju riku sudionici se pretvaraju u krdo lavova te usvajaju razlike instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbe. Uz stavak Avijarij sudjeluju imitirajući ptičji pjev, a potom traže kukavicu na kraju šume aktivnim slušanjem uz istoimeni stavak. Klavesi u Fosilima postaju glazbeni i radni instrument dok sudionici poput paleontologa otkrivaju okamine da bi u Finalu kroz pjesmu i tjeloglazbu uveli sve preostale životinje u arku.

Karneval životinja: pjevaj, pleši, sviraj, slušaj! namijenjen je učenicima razredne nastave u sklopu kojeg će sudionici uz pomoć mašte i izvođače stvoriti životinjsko carstvo. Aktivnim sudjelovanjem pomoći će Noi da pred veliki potop, koji je inspirirao Saint-Saënsa za ovo djelo, okupi u arku životinje. Uz autorsku pjesmu upoznat će pravila koncertnog bontona, a zatim postaju aktivni sudionici i kreatori radionice. Prvi stavak Kraljevski marš lava stihovima i pjevanjem dočarava kralja životinja, a imitirajući lavlju riku sudionici se pretvaraju u krdo lavova te usvajaju razlike instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbe. Uz stavak Avijarij sudjeluju imitirajući ptičji pjev, a potom traže kukavicu na kraju šume aktivnim slušanjem uz istoimeni stavak. Klavesi u Fosilima postaju glazbeni i radni instrument dok sudionici poput paleontologa otkrivaju okamine da bi u Finalu kroz pjesmu i tjeloglazbu uveli sve preostale životinje u arku.

Karneval životinja: pjevaj, pleši, sviraj, slušaj! namijenjen je učenicima razredne nastave u sklopu kojeg će sudionici uz pomoć mašte i izvođače stvoriti životinjsko carstvo. Aktivnim sudjelovanjem pomoći će Noi da pred veliki potop, koji je inspirirao Saint-Saënsa za ovo djelo, okupi u arku životinje. Uz autorsku pjesmu upoznat će pravila koncertnog bontona, a zatim postaju aktivni sudionici i kreatori radionice. Prvi stavak Kraljevski marš lava stihovima i pjevanjem dočarava kralja životinja, a imitirajući lavlju riku sudionici se pretvaraju u krdo lavova te usvajaju razlike instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbe. Uz stavak Avijarij sudjeluju imitirajući ptičji pjev, a potom traže kukavicu na kraju šume aktivnim slušanjem uz istoimeni stavak. Klavesi u Fosilima postaju glazbeni i radni instrument dok sudionici poput paleontologa otkrivaju okamine da bi u Finalu kroz pjesmu i tjeloglazbu uveli sve preostale životinje u arku.

Alejandro Hurtado, flamenko gitara

Inmaculada Salomón, primabalerina Nacionalnog baleta Španjolske (flamenco, Danza Española)

David Domínguez, perkusije

Alejandro Hurtado, flamenko gitara

"Nakon što sam tijekom cijele svoje profesionalne karijere radio s najboljim gitaristima svog vremena, počevši od Niña Ricarda i uključujući briljantnog Paca de Lucíju, mogu potvrditi goleme gitarističke sposobnosti Alejandra Hurtada i ne sumnjam da mu je suđeno da zauzme privilegirano mjesto u svijetu flamenko gitare", Antonio Fernández Díaz, "Fosforito".

U dobi od 9 godina počinje svirati klasičnu gitaru s Marcom Ucedom. Ubrzo nakon toga upisuje Profesionalni konzervatorij za glazbu i ples "Vicente Lillo Cánovas" u Alicanteu, svom rodnom gradu. Uz klasičnu gitaru u klasi prof. Raúla Juana Ruíza, paralelno uči flamenko gitaru od Pedra Alarcóna, Roberta Sabatera, Davida Cerreduele, a kasnije i od legendarnog gitarista Artura Cerreduele "El Nanija" od kojeg je naučio tajne Caño Roto gitare. Tijekom godina podučavali su ga i najveći majstori flamenko gitare: Manolo Sanlúcar, José Antonio Rodríguez, El Viejín, Juan Manuel Cañizares, Rafael Riqueni, Jerónimo Maya, Manolo Franco, José Luis Montón...

Nakon završetka srednje škole, nastavlja učiti flamenko gitaru te upisuje Visoki glazbeni konzervatorij u Córdobi radi daljnjeg studija kod profesora Paca Serrana i Manola Franca, dok klasičnu gitaru nastavlja učiti kod prof. Pabla Baróna. Godine 2017. završava studij s pohvalom i izvanrednom nagradom za završetak studija. Ista kvalifikacija stečena je na magistarskom studiju flamenka na ESMUC-u (Barcelona).

Njegov golemi talent donio mu je više od desetak nagrada. Prve je dobio u dobi od samo 12 godina, a kulminiralo je najvažnijom nagradom za koncertnu flamenko gitaru: Bordón Minero, dobivenu 2017. nakon nekoliko godina u kojima je ova nagrada bila proglašena upražnjenom.

Nagrade:

-Treća nagrada na Međunarodnom gitarističkom natjecanju "José Tomás" u Petreru (2006.).

-Prva nagrada u pokrajini Valencija na Veo Veo Awards (2008).

-Treća nagrada na nacionalnoj razini na Veo Veo Awards (2008).

-Prva nagrada na natjecanju flamenco gitarista "Ciudad de Alcoy" (2010.).

-Prva nagrada na natjecanju flamenco gitarista "Flamenco en el Aire" na Radio Nacional de España (2012.).

-Prva nagrada na međunarodnom gitarističkom natjecanju "Paco de Lucía" (2015.).

-Prva nagrada na međunarodnom gitarističkom natjecanju "Cante de las Minas" (2017.)

Ponosno noseći ime velikog skladatelja i violinista rođenog u Piranu, ugledni slovenski Gudački kvartet Tartini, koji ove sezone slavi četrdeset godina djelovanja, na koncertu u Splitu nastupa zajedno s istaknutim slovenskim klarinetistom, Darkom Brlekom. Središnje djelo programa je Kvintet za klarinet i gudački kvartet u B-duru, op. 34 Carla Marije von Webera, uokvireno dvama djelima za gudački kvartet – Trima skladbama za gudače jednog od najvažnijih slovenskih skladatelja 20. stoljeća, Lucijana Marije Škerjanca, i mladenačkim Gudačkim kvartetom Mauricea Ravela, koji skladatelju donosi epitet „majstora sutrašnjice“.

Lucijan Marija Škerjanc (1900.-1973.) imao je središnju ulogu u slovenskoj glazbi 20. stoljeća, kao jedan od prvih modernista na čijem su tragu stasale generacije budućih slovenskih skladatelja. Stekao je široko obrazovanje, školujući se u Ljubljani, Pragu, Beču, Parizu i Baselu, a potom dugi niz godina djelovao kao pedagog, podučavajući kompoziciju na Akademiji za glasbo u Ljubljani, te kao dirigent a potom i ravnatelj Slovenske filharmonije. Škerjančev skladateljski jezik ostaje vezan uz kasni romantizam, ekspresionizam i impresionizam. Širokih je glazbenih interesa, s velikim brojem djela na području simfonijske, koncertantne i komorne glazbe, kao i skladbi za klavir, glas uz klavir i orkestar i razne solističke instrumente. Ostaje zapamćen i kao skladatelj filmske glazbe. Njegove Tri skladbe za gudače potječu iz većeg djela, ranije nastale Suite za gudače. Stavci donose kratke slikovite impresije, koje premda ne počivaju na nekom određenom programu, stvaraju snažne kontrastne ugođaje.

Nastavljajući tragom Mozarta, Carl Maria von Weber (1786.-1826.) sklada niz djela za klarinet, koja ostaju temeljem repertoara ovog instrumenta. U njima je iznašao idealan spoj virtuoznog pisanja, inventivnosti i muzikalnosti, skladajući za svog prijatelja i slavnog virtuoza na klarinetu Heinricha Baermanna. U Grand kvintetu u B-duru op. 34 koji dovršava 1815. posvećuje mu dionicu ispunjenu teškim pasažama i bravuroznim koloraturama, koje je prilagodio novom tehnički moćnijem instrumentu, na kojem je Baermann svirao. Iako je Weber možda imao uzore u kvintetima za klarinet Mozarta i Beethovena, on je, za razliku od kvinteta svojih prethodnika, u kojima su dionice klarineta i gudača ravnopravno tretirane, u prvi plan doveo dionicu klarineta, tretirajući je gotovo kao solističku dionicu koncerta nasuprot pratnji gudačkog ansambla. Bogatstvo romantičarske dramske izražajnosti i melodijske inventivnosti, posebno u drugom stavku, Fantasia, kao da dopire iz svijeta Weberovih opera, koje su označile početke njemačkog glazbenog romantizma. Prijateljstvo Webera i Baermanna zauvijek je utkano u povijest glazbe, urodivši osim ovim kvintetom, još nizom djela, među kojima su Concertino op. 26 i dva koncerta za klarinet (op. 73 i 74).

Iako je ostavio samo jedno ostvarenje u žanru gudačkog kvarteta, Maurice Ravel (1875.-1937.) svojim je Gudačkim kvartetom u F-duru neprocjenjivo obogatio literaturu za kvartet. Piše ga 1903. i posvećuje svom profesoru na pariškom Konzervatoriju, Gabrielu Fauréu, te ga prilaže kao jednu od kompozicija za natječaj Prix de Rome. Bilo je to za Ravela još jedno u nizu neuspješnih apliciranja za tu prestižnu nagradu, ali je pomoglo jačanju Ravelova ugleda i prepoznavanju njegova jedinstvenog svježeg skladateljskog jezika. Svojim kvartetom on se nemjerljivo udaljio od kasnoromantičnih suzvučja svojih prethodnika, poput Fauréa ili Francka, čiji su kvarteti, premda nastali tek petnaestak godina prije, još uvijek sasvim uronjeni u kasnoromantični bogati zvuk. Oporija suzvučja Debussyjevog kvarteta svakako su mu bliža, ali Ravel u svom kvartetu osim inovacije harmonije i sloga, inovativno spaja različite načine artikulacije, koje posebno u prvom stavku bogato sjenče eterične melodije violine. Prvi stavak u sonatnom obliku prate maestralan skercozni drugi stavak, ostvaren u kontrastiranjima pizziccata, zujanja tremola i poletnih melodija, te treći stavak tajanstvene atmosfere, koja se rađa iz gorko-slatkih melodija praćenih sugestivnim prigušenim tremolima. Uzburkana aktivnost i dalje u tremolandu svih gudača označava burni početak posljednjeg stavka, u

kojem su sublimirane teme i raspoloženja prethodnih stavaka, dajući snažnu završnicu ovom tematski čvrsto objedinjenom djelu.

Zrinka Matić

Žana Marendić, mezzosporan & Zoran Velić, klavir

Teta Opereta i Barba Klavalir, pjevačica i pijanist, likovi su koji "žive" u čarobnom svijetu koncertne dvorane Ivo Tijardović i predstavit će se djeci kroz operu, kraljicu glazbeno scenskih umjetnosti, a kroz priču o tome tko sve živi u tom svijetu i kako se ona stvara i u zajedništvu nastaje, približit će djeci njezinu ljepotu.

Djeca će imati prilike upoznati i čuti sve vrste pjevačkih glasova i pjevati s izvođačima, odnosno glumcima. Predstavit će se "važne operne stvari" na veseli i djeci blizak način. Osim edukativne platforme, djeca će dobiti priliku kroz interaktivno sudjelovanje u predstavi osvijestiti kako su i oni nevjerojatno nadareni. Nakon Tete Operete kući će otići motivirani i sretni, s ljubavlju prema klasičnoj glazbi i pjevanju,  željom za odlaženje na koncerte i u kazalište ali i uz pozivnicu da zajedno s njima nastupe i u pravoj opernoj predstavi za mlade koja će se stvarati u Hrvatskom domu u idućim mjesecima.

Možete preuzeti pjesmicu Tete Operete koju djeca mogu naučiti kako bi je mogla pjevati uz nju za vrijeme predstave ovdje!

Tekst pjesmice

Nosimo vam ljubav, sreću,
Nosimo vam sunca sjaj.
Nek vam život bajka bude,
Nek na zemlji vlada raj.

O ljepoto vječna ti si,
Svakom biću ti si dar.
Nek sve zvijezde plešu s nama,
Mjesec, Sunce, divan par.

Zemlja naša slavi mir.
Figaro i Susanna,
Radost naša, vaš je pir.

Camille Saint-Saëns: Karneval životinja, interaktivni koncert – Ovaj interaktivni koncert za djecu i mlade održava se u koprodukciji s Umjetničkom akademijom u Splitu. Orkestar od dvadesetak studenata pod vodstvom svog profesora, iskusnog dirigenta Harija Zlodre, izvodi integralnu suitu od četrnaest stavaka u sklopu koje će u ležernoj atmosferi učenici upoznati karakteristike instrumenata i orkestara kao ansambla. Iako je Karneval životinja izvorno skladan za mali komorni orkestar koji uključuje dva klavira, dvije violine, violu, violončelo, kontrabas, flautu i piccolo flautu, klarinet, ksilofon i staklenu harmoniku, suita se danas često izvodi u raznim transkripcijama pa i onoj za cijeli orkestar. U izvedbi Orkestra UMAS-a instrumentalno pojačanje obilježit će gudačku i puhačku sekciju, dok će jedan pijanist vješto objediniti dvije klavirske dionice. Staklenu harmoniku dočarat će dvije piccolo flaute, stavak Slon umjesto kontrabasa unisono izvode čak četiri violončela, dok će ksilofon u izvedbi izostati, ali će efekt zveketa kostiju fosila iz istoimenog stavka bogatim orkestralnim bojama dobiti novu dimenziju. Dirigent će svojim orkestrom komunicirati rukama i dirigentskom palicom, dok će publiku povesti na edukativno putovanje i razgovorom. Upoznat će ih s biografskim crticama skladatelja, povijesnim okolnostima u kojem je djelo nastalo, zašto je Camille Saint-Saëns za života zabranio izvođenje svih stavaka, osim Labuda, te što se sve glazbom može prikazati. Secesijska dvorana Ive Tijardovića za ovu prigodu pretvorit će se u učionicu s glazbom uživo u bliskoj suradnji s glazbenicima i dirigentom koji poziva učenike na dijeljenje dojmova, ponavljanje već usvojenog sadržaja i stjecanje novog stavljajući im se na raspolaganje za sva pitanja i komentare.

Proglašavana jednom od najvećih izvođačica u povijesti portugalske glazbe općenito, pjevačica Carminho simbol je fada, glazbe nostalgičnih, čeznutljivih, tugaljivih melodija i tekstova, često o moru i životu siromašnih. Prema poznatim podatcima, fado se razvio 1820-ih godina u Portugalu, međutim pretpostavlja se da njegovi korijeni sežu u daleku prošlost. Nastao je spajanjem ritmova afričkih robova u Brazilu s tradicionalnom glazbom ruralnoga Portugala, uz arapske utjecaje. Današnji oblik urbanoga vokalno-plesnog izričaja poprimio je početkom 19. stoljeća zahvaljujući uzastopnim valovima doseljenika. Carminho je studiozno proučila cjelokupnu povijest ovoga oblika glazbe i neraskidivo se povezala s njim; fado, simbol sudbine i Portugala, postao je sudbinom pjevačice Carminho kao i simbolom njezina umjetničkoga poziva.

Taj poriv za fadom usađen joj je u najranijoj mladosti; rođena je i odrastala u glazbenome okružju; kći je poznate fado pjevačice Terese Siqueire, čije je izvedbe slušala, kao i zvukove gitara, dok još nije bila ni svjesna da je to što čuje nešto posebno. Odrasla je slušajući ploče fado glazbe koje su njezini roditelji imali kod kuće, ali i na fado susretima koje su oni organizirali. Tako je, bez neke posebne namjere, oblikovan njezin ukus i taj je glazbeni oblik u potpunosti obuzeo njezinu dušu. Fado je počela pjevati još kao tinejdžerica, a oni koji su je tada slušali osjetili su koliko je dobra i prognozirali su joj veliku karijeru. Strast za fado počela je javno iskazivati kao dvanaestogodišnjakinja pjevajući u Coliseu dos Recreios u Lisabonu. Međutim, već je tako mlada shvatila je da je nemoguće osjećajno i uvjerljivo pjevati fado prije negoli se stekne određenu zrelost i bogatije životno iskustvo, stoga se nije odmah upustila u snimanje albuma, iako joj se vrlo rano ukazala prilika, nego je odlučila studirati te je diplomirala marketing i godinu dana putovala svijetom sudjelujući u humanitarnim misijama. Kad se vratila u Lisabon, odlučila se potpuno posvetiti svojoj umjetničkoj karijeri.

Ubrzo je postala cijenjena pjevačica, skladateljica i producentica, nadarena umjetnica izvanrednoga glasa i nepokolebljive umjetničke predanosti hvaljena za pjesme koje je napisala. Ona fado pjeva iz srca, uvažavajući tradiciju, ali i darujući mu vlastiti identitet. Istraživala je izvorni repertoar ovoga glazbenog oblika proučavajući glazbenike iz starijih vremena, one koji su stvarali ovu glazbu i ostavili bogato nasljeđe i tako je izgradila duboko razumijevanje tradicije, ali i postavila temelje nadogradnji koja je iznimno važna za njezino stvaralaštvo, izvedbe danas tako šarmantne, ali i osebujne i inovativne.

Portugalska i svjetska javnost obožava ju zbog njezine autentičnosti i zadivljujućih nastupa. Njezini su albumi dosezali platinaste naklade, a časopis Time Out nazvao je njezin prvijenac „najimpresivnijim fado debijem u desetljećima“. Iznimno je tražena u svijetu, a nastupala je u najprestižnijim koncertnim kućama, od Barbican Centre u Londonu preko Elbphilharmonie do rasprodane dvorane Konzerthaus u Beču. Tijekom godina afirmirala se kao najpoznatija je portugalska umjetnica u svijetu, a dobitnica je i portugalskih nagrada „Zlatni globus“ i „Carlos Paredes“. Veliku su joj čast iskazali organizatori Svjetskoga susreta mladih u Lisabonu kada su je pozvali da na bdijenju s Papom izvede svoju skladbu Estrela. Tom prigodom oduševila je 1,5 milijun prisutnih, a snimku je pogledalo 600 milijuna ljudi diljem svijeta. Samo mjesec dana kasnije u filmu „Jadnici”, redatelja Yorgosa Lanthimosa, Carminho je predstavljena u epizodnoj ulozi u kojoj je izvela dirljivu verziju skladbe O quarto, pjevajući i svirajući portugalsku gitaru uživo na setu te razmjenjujući poglede s Emmom Stone. Film je osvojio nagradu „Zlatni lav“ na Venecijanskom filmskom festivalu. Na poziv sastava Coldplay pjevala je s Chrisom Martinom i Bárbarom Bandeirom na stadionu Coimbra, a surađujući sa španjolskim kantautorom Pablom Alboránom postala je prvi portugalski izvođač koji je dosegnuo broj 1 i na španjolskim ljestvicama te je njihova zajednička izvedba odmah dostigla prvo mjesto na top ljestvicama diljem latinoameričkih zemalja.

Osim za fado, Carminho je razvila strast i za brazilsku glazbu pa su joj za ispunjenje sna bile važne suradnje s uglednim brazilskim glazbenicima Miltonom Nascimentom, Chicom Buarqueom i Nanom Caymmi, što joj je također otvorilo vrata brazilskih pozornica te je i u Brazilu održala niz rasprodanih koncerata. Nakon toga je surađivala s Caetanom Velosom i njegovim najmlađim sinom Tomom; Veloso ju je pozvao da mu se pridruži na njegovoj turneji Meu Coco tijekom koje su izveli pjesmu Você-Você, koju je on napisao inspiriran Carminhom i koju joj je i posvetio. Na poziv obitelji Antónia Carlosa Jobima snimila je album „Carminho canta Tom Jobim“ te je od tada portugalska glazba, uz fado, zastupljena na njezinim koncertima i albumima.

Svoje je stvaralaštvo dokumentirala na šest albuma. Njezin prvi CD „Fado” (2009.) dosegnuo je platinastu nakladu i dobio je priznanje britanskoga časopisa Songlines za najbolji album 2011. godine. Album je predstavljen na Womexu u Kopenhagenu 2011. godine i u sjedištu UNESCO-a u Parizu, kao potpora za zahtjev da se fado uvrsti na listu svjetske baštine. Zahvaljujući Carminhi, iste je godine UNESCO upisao fado na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. 2012. godine objavila je svoj drugi album „Alma”, za koji je, osim vlastitih skladbi, snimila i verzije tradicionalnoga fada, skladbe poznatih autora ove glazbe, među ostalima Amálie Rodrigues, ali i poznatih brazilskih autora kao što su Chico Buarque i Vinicius de Moraes. Album je postigao veliki kritički, ali i komercijalni uspjeh. Na trećemu albumu „Canto” (2014.) izvedbe donose elemente drame i saudade, no nude i delikatnu, paradoksalnu ravnotežu između raspoloženja i tempa. Osim što je dosegao zlatnu nakladu, „Canto“ je bio i na 1. mjestu na ljestvici Associação Fonográfica Portuguesa. Album „Carminho canta Tom Jobim” (2016.) donosi obrade Jobimovih pjesama. Snimila ga je s grupom Banda Nova, posljednjim sastavom koji je uživo pratio legendarnoga Jobima u njegovih zadnjih deset godina djelovanja. Radi se o uglednim brazilskim glazbenicima, među ostalima i Jobimovim potomcima, gitaristu Paulu Jobimu, čelistu Jacquesu Morelembaumu, pijanistu Danielu Jobimu i bubnjaru Paulu Bragu. Snimanje je uključilo posebne izvedbe Marise Monte, Chica Buarquea i Marije Bethânie. Album je dobio pohvale kritičara, a londonski Sunday Times napisao je da „njezin pristup postaje sve suptilniji, dok šturo fraziranje izvlači poeziju u svakom stihu“. Svoj peti album „Maria”, najosobniji do tada, Carminho potpisuje i produkcijski, a na njemu se nalazi i nekoliko njezinih pjesama. Radi se o uzbudljivoj glazbi koja se zasniva na iskustvima stečenima proučavajući vlastite fado korijene, ali u kombinaciji sa slobodnim i suvremenim pogledom na svijet koji je nadahnjuje. London Jazz News je ovaj album nazvao „sjajno realiziranim, nevjerojatno raznolikim, ali jednako prekrasnim albumom“. Prošle je godine objavila album „Portuguesa”, za koji je snimila skladbe nadahnute poezijom, fado pjevačima i poviješću fada. I za ovo je izdanje ona napisala nekoliko tekstova pjesama i glazbu. Ovaj je album donio prekretnicu u njezinoj karijeri; osim turneje po Europi, Brazilu, SAD-u i Kanadi, Carminho je za svoje stvaralaštvo dobila nominaciju za Latin Grammy u kategoriji Najboljeg albuma na portugalskome jeziku.

S obzirom na to da je riječi najbolje provjeriti iz prve ruke, na nastupu, u izravnome kontaktu s umjetnicom, mnogi će ljubitelji glazbe, ne samo iz Hrvatske nego i šire, 16. ožujka hodočastiti u Split.

Davor Hrvoj

U sklopu Tjedna prijateljstva između Splita i Portugala, koji će se održati od 16. do 23. ožujka 2924., u Hrvatskom domu Split održat će se izložba Povijest fada, koju će svečano otvoriti Nj.E. veleposlanica Portugala u Hrvatskoj Paula Leal da Silva.

Fado je izvedbeni žanr koji sjedinjuje glazbu i poeziju. Razvio se u Lisabonu u prvoj polovici 19. stoljeća kao rezultat multikulturalnog stapanja koje ohuhvaća afričko-brazilske plesove nedavno pristigle u Europu, lokalno glazbeno i plesno nasljeđe, ruralnu tradiciju kao i kozmopolitske urbane pjesme s početka 19. stoljeća. U početku kultiviran u gradskim četvrtima niže klase, proširio se lisabonskom zajednicom, odražavajući proces i stvaranje modernog grada u posljednja dva stoljeća.

IVO PERKUŠIĆ, vokal

SANCTUS DOMNIO, mandolinski orkestar

PAVLE SVILIČIĆ, portugalska gitara, madolina, klasična gitara, vokal

BRANKO ARSEKIN, gitara, vokal

GORAN GRGUREV, udaraljke, bubnjevi

TOMISLAV KALEBIĆ, bas gitara

JAKOV JURIĆ, truba

***

Ivo Perkušić akademski je glumac i glazbenik. Profesor je engleskog i talijanskog jezika. Boraveći u Portugalu zaljubio se u portugalski jezik i kulturu te počinje pjevati fado. Susrevši se s glazbom muških predstavnika fada odlučio je u Hrvatsku donijeti svoju verziju ove plemenite i emotivne glazbe. Ostvario je niz zapaženih koncerata diljem Hrvatske, a pjevao je i s jednom od najpoznatijih fadistica današnjice Anoum Mourom na Avantgarde Jazz festivalu u Rovinju te u koncertnoj dvorani „Vatroslav Lisinski“ povodom obilježavanja 40 godina prijateljstva Zagreba i Lisabona.

Uz band, koji ovu glazbu obogaćuje i mediteranskim zvukom, Ivo Perkušić donosi i zanimljivu priču o pjesmama koje diraju srce i dušu.

Sudjelovao je s autorskim pjesmama na nizu domaćih poznatih festivala gdje je osvajao i nagrade: Splitski festival, Zagrebački festival, Festival šibenske šansone… Ima potpisan ugovor s diskografskom kućom Croatia Records.