Ansambl Sudar Percussion u kratkom je vremenu ostvario kultni status na hrvatskoj glazbenoj sceni. Poznat je po osebujnim izvedbama čuvenih djela klasične i popularne glazbe, a njihova se glazba odlikuje nevjerojatnom muzikalnošću, inovativnošću i humorom. Intrigantan je i program u kojem u svojem energičnom stilu obrađuju najpoznatija djela pionira elektroničke glazbe Jeana Michela Jarrea.
Španjolskim ozračjem inspirirana glazba u živopisnom pastišu glazbe, poezije i plesa, u izvedbi mezzosopranistice Terezije Kusanović i njezinih suradnika i gostiju, evocira tople noći u španjolskim vrtovima, ispunjene mirisima i bojama, koje su nadahnule nebrojena remek-djela glazbene literature. Najznačajnija imena španjolske glazbe 19. i 20. stoljeća čine okosnicu programa – egzotične Noći u španjolskim vrtovima, ulomci iz baleta Ljubav kao čarobnjak i ciklus Sedam španjolskih narodnih pjesama Manuela de Falle, isprepletene su u aranžmanima u kojima se glasu pridružuju klavir i gitara, a na podiju plesač flamenka. U glasovitoj Asturias (Leyenda) utemeljitelja španjolskog nacionalnog stila, Isaaca Albéniza, gitarističku će izvedbu obogatiti plesna flamenko izvedba, kao i osebujne Španjolske klasične pjesme Fernanda Obradorsa. Na programu su i elegantne pjesme o majas i majos, tipičnim španjolskim djevojkama i mladićima koje nadahnjuju vokalnu liriku Enriquea Granadosa te ciklus Cinco canciones negras egzotičnog oporog izričaja skladatelja Xaviera Montsalvatgea. Na veliko španjolsko putovanje uz Tereziju Kusanović vode nas pijanist Zoran Velić, gitarist Petar Čulić, glumica Anastasija Jankovska i flamenko plesač Mitja Obed.
Band „Otprilike Ovako“ osnovan je 1974. godine i pioniri su blues scene na ovim prostorima. Glazba koju su tada svirali bio je blues američkih crnaca, a koji se izvodio na autentičnim glazbalima (washtube-bass, washboard, jew-harp itd.). Vremenom se band postupno elektrificirao, tako da su već u periodu od 1978. – 1981. skladali niz svojih skladbi, baziranih na bluesu.
U to vrijeme band postaje kultna grupa i izvorišno mjesto većine mladih glazbenika, a koji su kasnije postali etablirane ličnosti hrvatske glazbene scene.
Kroz band je sve ove godine prošlo 30-tak vrsnih glazbenika. Neki su u određenom vremenu otišli u SAD-e neki po Europi.
Band je radio i glazbu za predstavu Marina Carića u HNK.Otprilike Ovako su dobitnici nagrade Croatian Blues Forces˝Jadran Zlodre Gobbo&Otprilike Ovako˝za povijesni doprinos blues sceni 2021/2022.
Na ovome koncertu koji je i ujedno 50-ta obljetnica nastupit će :Goran Cetinić-Koća-gitara,vokal
Željko Milić-saksofon
Goran Slavićek-bas
Matko Petrić-udaraljke
Vladimir M.-Kragić-Patak-bubnjevi
Cd izdanja: Quarat; Gobbo & Otprilike Ovako- In memoriam Jadran Zlodre Gobbo 1952-2008; Split Bues Festival; BlueSax Vol.1 i Vol.2.
Molimo sve posjetitelje koji su kupili ulaznice za ovaj koncert da se jave u ured Hrvatskog doma Split ili pozivom na broj mobitela 091 111 1419 svakim radnim danom od 9 do 15 sati za promjenu ili povrat kupljenih ulaznica.
Pijanist Zoran Velić jedan je od najistaknutijih splitskih glazbenika, a publika ga je mogla upoznati u nizu vrhunskih nastupa i rafiniranih interpretacija, bilo u solističkim izvedbama, bilo kao korepetitora rijetke senzibilnosti, u nizu suradnji s pjevačima i instrumentalistima. Diplomant Muzičke akademije u Zagrebu u klasi Đorđa Stanettija, nakon čega se usavršavao na prestižnom Mozarteumu u Salzburgu, Zoran Velić njeguje širok repertoar, iz kojega za solistički recital u novoj sezoni odabire niz remek-djela jednog od najljepših klavirskih opusa, onoga Frédérica Chopina – prvi i drugi od četiri Scherza, skladbi velikog opsega, bogatih sadržajem, u kojima Chopin odbacuje laku, humornu crtu ovog žanra i kreće se od duboke liričnosti „do gesti očaja i demonske energije". Slične scherzima su Chopinove četiri Balade tehnički i izražajno još zahtjevnije, a njihovo gusto glazbeno tkanje temelji se na poeziji poljskog nacionalnog pjesnika i Chopinova prijatelja Adama Mickiewicza. Četvrta u f-molu smatra sa jednim od vrhunaca Chopinova stvaralaštva, jednako kao i Andante spianato et Grande polonaise brillante, bravurozno, raskošno djelo u kojem nokturnalno raspoloženje prvog dijela skladbe prerasta u vatromet odvažnih fraza poloneze. Recital počinje Fantazijom u f-molu, jednom od onih skladbi u kojima se Chopin prepušta romantičnoj slobodi nadahnuća, u kojoj se umjesto zakonima forme vodi zakonima harmonijske i melodijske ljepote i pijanističkog zvuka koji do danas intrigira svojom svježinom i originalnošću.
Umjetnica minimalističkih nota, srpska pijanistica međunarodne karijere Branka Parlić, posvećuje se izvedbi glazbe 20. i 21. stoljeća, posebno skladatelja minimalizma i postminimalizma, poput Philipa Glassa, Michaela Nymana, Wima Martensa i Arvoa Pärta. U programu objedinjenom nazivom Cinéma spaja dva različita, a opet vrlo bliska autora, Erica Satija i Philipa Glassa. Eric Satie, čiji je sažet, ispražnjen glazbeni jezik nagovijestio minimalizam kasnijih skladatelja kao što su John Cage ili John Adams. Glasovite su njegove suradnje s umjetnicima kao što su Jean Cocteau, Sergej Djagiljev ili Pablo Picasso, a manje je poznato da je Satie autor nekih od prvih filmskih partitura – njegova suradnja za film Entr'acte Renéa Claira, urodila je skladbom Cinéma, prvom skladbom osmišljenom tako da bude zvučna pozadina koja se nesvjesno sluša. Gnossiennes su među najpoznatijim Satiejevim kompozicijama, a inspiracija, pretpostavlja se, dolazi iz Satiejeve povezanosti s gnostičkim sektama. Jedan od najznačajnijih predstavnika minimalizma, Philip Glass, poznati je autor filmske glazbe, njegova se filmska glazba afirmira na koncertnoj pozornici – jedinstvena percepcija vremenskog protoka u glazbi minimalizma sigurno je nešto što je Glassu privuklo Stephena Daldryja, za suradnju na filmu Sati iz 2002. godine. Uz glazbu iz filma Entr'acte Erica Satija i filma Sati (The Hours) Philipa Glassa u aranžmanima za klavir, na programu su i Glassova antologijska kompozicija Metamorphosis br. 2 i Satijeva Gnossienne No.4.
Eksperimentalni, nadrealistički film Entr'acte, (crno/bijeli, nijemi u trajanju od 20 minuta) emitiran je u pauzi između dva čina baleta Relache. Muziku za balet i za film skladao je Erik Satie (1866-1925), a scenarij potpisuje Francis Picabia (1879-1953). Premijera je održana 1924. godine u Parizu. U partituri pod nazivom Cinema koju je pisao za ovaj kratki film Satie je koristio produžene repeticije i na taj način uklapao trajanje muzike sa kadrovima filma. Iz tog se razloga ova muzika smatra prvom filmskom muzikom.
Prije izvođenja kompozicije i projekcije filma publika će kratkom pričom biti upoznata s bitnim činjenicama vezanim za muziku i film, koji je bio tek drugi film u bogatom filmskom opusu Rene Klera (Rene Clair, 1898-1981), u ulozi režisera.
U filmu se pojavljuje veliki broj aktera tadašnje pariške umetničke scene među kojima su: Francis Picabia, Erik Satie, Man Ray, Marcel Duchamp, Ian Borlin i Rolf de Mare.
