Mimika Orchestra, po prvi puta u cjelokupnom sastavu nastupa u Splitu s materijalom iz najnovijeg albuma Altur Mur (“Hram mora”, na izumrlom veljotskom jeziku Hrvatskog primorja), prethodnog albuma Divinities of the Earth and the Waters i ekskluzivnom premijerom novih skladbi s još nesnimljenog najnovijeg projekta.
Mimika Orchestra su 2010. godine u Londonu osnovali skladatelj i multiinstrumentalist Mak Murtić i vokalistica Maja Rivić, a bivši članovi ansambla neki su od poznatijih Londonskih glazbenika poput Nubye Garcie, Jamie Benziesa, Tile Gichigi Lipere i Theon Crossa. Postavu orkestra sada čine neki od najpoznatijih jazz i drugih glazbenika iz regije s čijim glazbenim pristupom vas orkestar “vodi na putovanje u izgubljenu dušu Mediterana” i u "Staroslavenske ceremonije".
Autor glazbe Mak Murtić kaže da je album Altur Mur “vizija nepostojećeg mjesta na Mediteranu, gdje se isprepliću kulturna i osobna reinvencija”. Tekstove je pisala Marta Kolega za koju je rad na albumu bilo “putovanje jadranskim otocima, atmosfera, način ponašanja, jezik, životni stil, pogledi na svijet” koji je uklopila u “priču koja odjekuje Odiseju”. Album Divinities of the Earth and the Waters mračnija je pak priča o "pogrebnoj ceremoniji kroz staroslavenske rituale putem progresivne glazbe, jazza, rocka i tradicionalnih utjecaja" a istražuje prostor nepostojećeg mitskog Balkana.
Mimika Orchestra eklektičan je dvadeseteročlani sastav koji izvodi svoj, prepoznat materijal i kroz glazbu i scenski nastup vodi publiku u ekstazu ritma i emocije.
Članovi
https://www.youtube.com/watch?v=kctpqa66ywE&t=70s
https://www.youtube.com/watch?v=5je8C2-ZUlQ
https://www.youtube.com/watch?v=bfdhdtsqNZU
https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/fotoreport/pred-rasprodanom-dvoranom-mimika-orchestra-zadivila-zadrane-pogledajte-dio-atmosfere-1272185
Jazz subotom u koncertnoj dvorani Ive Tijardovića započinje 6. travnja u 18 i 30 otvaranjem izložbe portreta jazz izvođača pod nazivom „Jazz refleksije“ novinara i fotografa Davora Hrvoja, urednika Hrvatskog jazz portala jazz.hr.
Motivska konstanta većine fotografija Davora Hrvoja portreti su glazbenika jazz scene. Takva fotografska tema može se učiniti laka i dopadljiva. Scenografiju obično čine glazbenik/glazbenici, instrumenti, podloga lišena pomodnosti i dr. Kadrovi gotovo da nemaju kiča ili je on svjesno nametnut. No, upravo zbog svega navedenog puno je teži zadatak fotografijom razviti i prikazati posebnost svoje umjetničke estetike. Poput akorda u jazz-u, koji doprinose boji i raspoloženju djela, Davor je tu na svom terenu i uspješno gradi osobni umjetnički izraz. Na čemu ga temelji?
Davorovo dugogodišnje djelovanje na području jazz-a uronjeno je u vizualnu kulturu puno prije nego je ona postala nova profesionalna praksa. Njegova ogromna produkcija na tom polju (emisije, intervjui, članci...) objedinjuje znanje o jazz-u, umjetnosti izvođenja, umjetnicima i njihovim životima, te potvrđuje davno znanu istinu “onaj tko zna više, više će i vidjeti”.
Baveći se glazbenom jazz estetikom i njegovom semiotikom, Davorovo iskustvo formira interdisciplinarni pristup temi te na taj način na fotografijama jazz glazbenika gradi vlastiti umjetnički touch. Njegove varijacije na temu imaju konstantu - umjesto tipične, ponekad i pretjerane jazz ekspresivnosti i životnosti izvođenja on radije bira redukciju. Davor tom redukcijom otkriva vlastitu tankoćutnost duha.
Osobnost njegovog fotografsko-umjetničkog rukopisa ima sjecište stvaranja u kom je jazz izvođač uhvaćen u nekrivotvorenom trenutku glazbene koncentracije i Davor ga aparatom bilježi precizno i znalački. S druge strane, taj trenutak zabilježen na nastaloj fotografiji otkriva duboku iskustvenu razinu njegovog posjedovnog znanja o svijetu jazz-a i njegovim akterima te otkriva Davora Hrvoja kao senzibilnog umjetnika čija radoznalost na tom polju uvijek istražuje i pronalazi nove puteve.
Njegova umjetnička odgovornost na gledatelje fotografije djeluje dvojako. Psihoanalitički precizno uhvaćen kadar objedinjuje stvaranje umjetnika-glazbenika i Davora kao profesionalca i umjetnika čiji duhovni rez ide u dubinu vlastitog habitusa. Na taj način nastalim fotografijama on nas informira i uvlači u svoj magični svijet jazz-a. Da takav profesionalno-umjetnički koncept ima svoju vrijednost i posebnost dokazuju brojne izložbe Davora Hrvoja.
Jadranka Hlupić Dujmušić
O autoru
Davor Hrvoj rođen je 17. srpnja 1960. u Zagrebu gdje je završio srednju školu i studirao na Fakultetu za fizičku kulturu, nastavni smjer. Kao slobodni novinar stalni je član Hrvatskog novinarskog društva u kojem je bio član Novinarskog vijeća časti, te Hrvatske glazbene unije, Hrvatskog društva skladatelja, Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.
Još kao srednjoškolac počeo je održavati slušaonice na temu rock glazbe, a poslije i na temu jazza. Posebice su zapažene bile jazz tribine što ih je održavao u staroj zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice na Marulićevom trgu.
Novinarstvom se počeo baviti sredinom 1980-ih kao suradnik emisije Jazz štand Radija 101, koju je od kraja osamdesetih samostalno uređivao i vodio. Krajem 1980-ih počeo je raditi kao suradnik na Hrvatskom radiju. Od 1993. je autor i voditelj emisije Vrijeme za jazz na III programu Hrvatskoga radija, od 2013. autor je i voditelj emisije Cro-jazz na III programu Hrvatskoga radija, a od 2003. do 2006. bio je autor i voditelj emisije Po vašem izboru - Hrvatski jazz na I programu Hrvatskoga radija. Osim toga, povremeno je bio autor mnogobrojnih emisija na Hrvatskom radiju, među ostalima Euroradio Jazz, Glazba vremena - jazz i Ključevi stoljeća, te je vodio izravne radijske prijenose koncerata. Svojim je prilozima surađivao u emisijama Zvjezdana prašina, Svijet glazbe, Vrijeme za glazbu, U dosluhu, Glazba do ponoći, Jutarnja kronika i Sedam dana glazbe. Bio je suradnik u raznim emisijama na Hrvatskoj televiziji, među ostalima Mjesečina, Planet glazba, Kratki susreti, Gradski ritam, Nulti sat, Sada o nekada i seriji dokumentarnih filmova pod nazivom Jazz za početnike. Od 1998. do 2018. bio je novinar i voditelj emisije Vrijeme je za jazz, a od 2017. je novinar u emisiji Svijet jazza, obje na Hrvatskoj televiziji.
U novinama je počeo objavljivati 1990., najprije u listu Oko, a poslije i u Jutarnjem listu, Vijencu, Zarezu, Hrvatskoj reviji, Statusu, Fokusu, IQ-u, KOOX-u, Mega Muzici, Croatia Reviewu, Metropolitanu, Gloriji, INZG-u, Luxury Livingu, Cantusu (u kojem je godinama bio urednik za jazz i popularnu glazbu, a od lipnja 2006. do listopada 2012. bio je glavni urednik i urednik za fotografiju) i drugima. Trenutno objavljuje za dnevne novine Novi list, Književni list za umjetnost, kulturu i znanost Vijenac te časopise WAM, Hi-Fi i druge.
Urednik je Hrvatskog jazz portala (www.jazz.hr), a od 2007. do 2012. bio je urednik web stranice Hrvatskog društva skladatelja (www.hds.hr), što ih je pokrenulo Hrvatsko društvo skladatelja, te je suradnik web portala Soundguardian, Muzika.hr, Ravno do dna i Barikada.com.
Bio je suradnik - autor članaka o jazz glazbi i fotografija - u Zagrebačkom leksikonu Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža objavljenom 2006. u dva sveska. Sudjelovao je na znanstvenom skupu “Hrvatska glazba u 20. stoljeću”, u organizaciji Matice hrvatske, kao nositelj tematske cjeline o jazz glazbi, te kao autor izlaganja “Jazz u Hrvatskoj - skica za povijest” koje je objavljeno u zborniku Hrvatska glazba u XX. stoljeću (Matica hrvatska, 2009.) Autor je članka o hrvatskom jazzu, koji je napisao za Grove Music/Oxford Music Online. Za nacionalni dodatak velikoj ilustriranoj enciklopediji “Glazba”, britanskog izdavača Dorling Kindersleyja, koji je u hrvatskom prijevodu objavila Mozaik knjiga, napisao je tekst o jazzu i bluesu u Hrvatskoj, uz koji su objavljene i fotografije koje je sam snimio.
Povremeno održava predavanja o jazzu za učenike viših razreda osmogodišnje škole i srednjoškolce u školama ili knjižnicama u Hrvatskoj, između ostalih i onima koje imaju Jazz kutak u okviru Američkog kutka, te za studente u okviru glazbene radionice Jazz Lab u dvorani MM zagrebačkoga Studentskog centra.
Bio je član međunarodnog žirija za dodjelu Europske jazz nagrade (European Jazz Prize), član međunarodnog žirija na međunarodnom natjecanju mladih jazz glazbenika Jazz Juniors u Krakovu te član umjetničkog vijeća međunarodnog projekta Hitch of Music Exchange. Član je ekspertne komisije za Glazbenu nagradu Porin
Hrvatske glazbene unije. Član je povjerenstva za godišnje nagrade Hrvatskog društva skladatelja.
Bio je član Kulturnog vijeća za glazbenu djelatnost Grada Zagreba, član Kulturnog vijeća Grada Siska te podpredsjednik Kulturnog vijeća za glazbenu i glazbeno-scensku umjetnost Grada Rijeke, a trenutno je član Kulturnog vijeća za glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i ponovno Kulturnog vijeća Grada Siska.
Dobitnik je Posebne plakete Hrvatskih blues snaga za dugogodišnje sustavno promicanje i promoviranje blues glazbe koja mu je dodijeljena 2010. godine. Odlukom Ministra kulture Republike Poljske 2015. je odlikovan Ordenom časti za zasluge u promicanju poljske kulture. Dobitnik je plakete za doprinos hrvatskoj glazbi koju mu je 2021. dodijelilo Hrvatsko društvo skladatelja.
Od 2013. do 2021. bio je umjetnički voditelj jazz manifestacija koje organizira Hrvatsko društvo skladatelja (festivali: Jazz.hr/jesen i Jazz.hr/proljeće, te ciklus koncerata Jazz.hr). Član je Programskog odbora Muzičkog biennala Zagreb. Bio je voditelj projekta Jazz lab Hrvatske glazbene mladeži.
Uz članke, u spomenutim novinama i časopisima, te na web stranicama, objavljuje i fotografije. Kao autor fotografija - portreta jazz glazbenika - sudjelovao je na kolektivnim izložbama u Zagrebu, Varaždinu, Zadru, Osijeku, Rijeci, Slunju, Sisku, Rovinju, Poreču, Balama, Bjelovaru, Koprivnici, Grožnjanu, Slavonskom Brodu, Sarajevu, Ravne na Koroškem, Rabu, Križevcima, Gliwicama, Voloskom, Košicama, Splitu, Kairu, Čakovcu, Mariji Bistrici, Sutivanu, Bolu, Štrigovi i Dubrovniku.
Objavio je knjige “Jazz Reflections” (Radio 101, 2001.), “Jazz Connections” (Menart, 2010.), “Jazz Vibrations” (Menart, 2011.) i “Zamrznuta glazba” (Ex libris, 2022.) koje donose razgovore sa slavnim jazz glazbenicima i njihove fotografije, te “Život kao jam session, Boško Petrović - autobiografija” (Menart, 2012.) koju je napisao u suradnji s Boškom Petrovićem.
Osim u Hrvatskoj, intervjue je radio na raznim koncertima i festivalima u inozemstvu. U potrazi za jazz uzbuđenjima putovanja su ga odvela u razne gradove kao što su Helsinki, London, Amsterdam, Hag, Liege, Luksemburg, Minhen, Aschaffenburg, Rosenheim, Burghausen, Vilshofen, Bremen, Krakov, Gliwice, Zory, Prag, Brno, Bratislava, Košice, Beč, Hollabrunn, Saalfelden, Wiesen, Villach, Graz, Leibnitz, Bleiburg, Peruđa, San Sebastian, Kordoba, Pariz, Ankona, Vienne, Rabat, Budimpešta, Kethely, Ljubljana, Maribor, Velenje, Ravne na Koroškem, Krško, Beograd, Niš, Pančevo, Sarajevo, Moskva, Koktebel, Peking i Šangaj. Do sada je intervjuirao slavne jazziste, među ostalima Georgea Bensona, Carlu Bley, Anthonyja Braxtona, Dee Dee Bridgewater, Davea Brubecka, Garyja Burtona, Dona Byrona, Jamesa Cartera, Reginu Carter, Rona Cartera, Chicka Coreau, Ornettea Colemana, Arta Farmera, Bennyja Golsona, Johnnyja Griffina, Charliea Hadena, Jima Halla, Herbiea Hancocka, Ramseya Lewisa, Roya Hargrovea, Toma Harrella, Davea Hollanda, Freddiea Hubbarda, Bobbyja Hutchersona, Elvina Jonesa, Yusefa Lateefa, Abbey Lincoln, Charlesa Lloyda, Joea Lovana, Branforda Marsalisa, Wyntona Marsalisa, Bobbyja McFerrina, Pata Methenyja, Marcusa Millera, Davida Murraya, Jamesa Newtona, Nicholasa Paytona, Joshuu Redmana, Dianne Reeves, Sonnyja Rollinsa, Pharoaha Sandersa, Artura Sandovala, Mariju Schneider, Stanleya Clarkea, Johna Scofielda, Stanleya Jordana, Gregoryja Portera, Tonyja Scotta, Archiea Sheppa, Tootsa Thielemansa, McCoya Tynera, Randyja Westona, Cassandru Wilson, Reggiea Workmana i Joea Zawinula.
Camille Saint-Saëns: Karneval životinja, interaktivni koncert – Ovaj interaktivni koncert za djecu i mlade održava se u koprodukciji s Umjetničkom akademijom u Splitu. Orkestar od dvadesetak studenata pod vodstvom svog profesora, iskusnog dirigenta Harija Zlodre, izvodi integralnu suitu od četrnaest stavaka u sklopu koje će u ležernoj atmosferi učenici upoznati karakteristike instrumenata i orkestara kao ansambla. Iako je Karneval životinja izvorno skladan za mali komorni orkestar koji uključuje dva klavira, dvije violine, violu, violončelo, kontrabas, flautu i piccolo flautu, klarinet, ksilofon i staklenu harmoniku, suita se danas često izvodi u raznim transkripcijama pa i onoj za cijeli orkestar. U izvedbi Orkestra UMAS-a instrumentalno pojačanje obilježit će gudačku i puhačku sekciju, dok će jedan pijanist vješto objediniti dvije klavirske dionice. Staklenu harmoniku dočarat će dvije piccolo flaute, stavak Slon umjesto kontrabasa unisono izvode čak četiri violončela, dok će ksilofon u izvedbi izostati, ali će efekt zveketa kostiju fosila iz istoimenog stavka bogatim orkestralnim bojama dobiti novu dimenziju. Dirigent će svojim orkestrom komunicirati rukama i dirigentskom palicom, dok će publiku povesti na edukativno putovanje i razgovorom. Upoznat će ih s biografskim crticama skladatelja, povijesnim okolnostima u kojem je djelo nastalo, zašto je Camille Saint-Saëns za života zabranio izvođenje svih stavaka, osim Labuda, te što se sve glazbom može prikazati. Secesijska dvorana Ive Tijardovića za ovu prigodu pretvorit će se u učionicu s glazbom uživo u bliskoj suradnji s glazbenicima i dirigentom koji poziva učenike na dijeljenje dojmova, ponavljanje već usvojenog sadržaja i stjecanje novog stavljajući im se na raspolaganje za sva pitanja i komentare.
Violinski duo Krpan profilirao se kao "uigran tim, koji neprestano pronalazi zanimljiva, često zaboravljena djela skladana za dvije violine te potiče nastajanje novih." Do sada su otac i sin, Anđelko i Martin Krpan objavili tri zajednička albuma, sa skladbama Božidara Širole, Marijana Kichla, Tomislava Uhlika, Josipa Štolcera Slavenskog, Mladena Pozajića, Nenada Firšta, Ivana Jarnovića i drugih. Jedan od najcjenjenijih hrvatskih violinista, Anđelko Krpan, osim solistički, nastupa i kao prvi violinist Gudačkog kvarteta Sebastian, čiji je jedan od utemeljitelja. Profesor je violine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i nagrađivan je nizom nagrada i priznanja. Martin Krpan prvi je violinist Zagrebačkog kvarteta. Solistički je nastupio sa Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije, Zagrebačkim solistima, gudačkim orkestrom Hrvatske glazbene mladeži te gudačkim kvartetom Sebastian. Godine 2016. bio je koncertni majstor međunarodnog orkestra Euphony. Ovjenčan je nizom nagrada na hrvatskim i inozemnim natjecanjima.
Karneval životinja: pjevaj, pleši, sviraj, slušaj! namijenjen je učenicima razredne nastave u sklopu kojeg će sudionici uz pomoć mašte i izvođače stvoriti životinjsko carstvo. Aktivnim sudjelovanjem pomoći će Noi da pred veliki potop, koji je inspirirao Saint-Saënsa za ovo djelo, okupi u arku životinje. Uz autorsku pjesmu upoznat će pravila koncertnog bontona, a zatim postaju aktivni sudionici i kreatori radionice. Prvi stavak Kraljevski marš lava stihovima i pjevanjem dočarava kralja životinja, a imitirajući lavlju riku sudionici se pretvaraju u krdo lavova te usvajaju razlike instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbe. Uz stavak Avijarij sudjeluju imitirajući ptičji pjev, a potom traže kukavicu na kraju šume aktivnim slušanjem uz istoimeni stavak. Klavesi u Fosilima postaju glazbeni i radni instrument dok sudionici poput paleontologa otkrivaju okamine da bi u Finalu kroz pjesmu i tjeloglazbu uveli sve preostale životinje u arku.
Karneval životinja: pjevaj, pleši, sviraj, slušaj! namijenjen je učenicima razredne nastave u sklopu kojeg će sudionici uz pomoć mašte i izvođače stvoriti životinjsko carstvo. Aktivnim sudjelovanjem pomoći će Noi da pred veliki potop, koji je inspirirao Saint-Saënsa za ovo djelo, okupi u arku životinje. Uz autorsku pjesmu upoznat će pravila koncertnog bontona, a zatim postaju aktivni sudionici i kreatori radionice. Prvi stavak Kraljevski marš lava stihovima i pjevanjem dočarava kralja životinja, a imitirajući lavlju riku sudionici se pretvaraju u krdo lavova te usvajaju razlike instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbe. Uz stavak Avijarij sudjeluju imitirajući ptičji pjev, a potom traže kukavicu na kraju šume aktivnim slušanjem uz istoimeni stavak. Klavesi u Fosilima postaju glazbeni i radni instrument dok sudionici poput paleontologa otkrivaju okamine da bi u Finalu kroz pjesmu i tjeloglazbu uveli sve preostale životinje u arku.
Karneval životinja: pjevaj, pleši, sviraj, slušaj! namijenjen je učenicima razredne nastave u sklopu kojeg će sudionici uz pomoć mašte i izvođače stvoriti životinjsko carstvo. Aktivnim sudjelovanjem pomoći će Noi da pred veliki potop, koji je inspirirao Saint-Saënsa za ovo djelo, okupi u arku životinje. Uz autorsku pjesmu upoznat će pravila koncertnog bontona, a zatim postaju aktivni sudionici i kreatori radionice. Prvi stavak Kraljevski marš lava stihovima i pjevanjem dočarava kralja životinja, a imitirajući lavlju riku sudionici se pretvaraju u krdo lavova te usvajaju razlike instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbe. Uz stavak Avijarij sudjeluju imitirajući ptičji pjev, a potom traže kukavicu na kraju šume aktivnim slušanjem uz istoimeni stavak. Klavesi u Fosilima postaju glazbeni i radni instrument dok sudionici poput paleontologa otkrivaju okamine da bi u Finalu kroz pjesmu i tjeloglazbu uveli sve preostale životinje u arku.
Alejandro Hurtado, flamenko gitara
Inmaculada Salomón, primabalerina Nacionalnog baleta Španjolske (flamenco, Danza Española)
David Domínguez, perkusije
Alejandro Hurtado, flamenko gitara
"Nakon što sam tijekom cijele svoje profesionalne karijere radio s najboljim gitaristima svog vremena, počevši od Niña Ricarda i uključujući briljantnog Paca de Lucíju, mogu potvrditi goleme gitarističke sposobnosti Alejandra Hurtada i ne sumnjam da mu je suđeno da zauzme privilegirano mjesto u svijetu flamenko gitare", Antonio Fernández Díaz, "Fosforito".
U dobi od 9 godina počinje svirati klasičnu gitaru s Marcom Ucedom. Ubrzo nakon toga upisuje Profesionalni konzervatorij za glazbu i ples "Vicente Lillo Cánovas" u Alicanteu, svom rodnom gradu. Uz klasičnu gitaru u klasi prof. Raúla Juana Ruíza, paralelno uči flamenko gitaru od Pedra Alarcóna, Roberta Sabatera, Davida Cerreduele, a kasnije i od legendarnog gitarista Artura Cerreduele "El Nanija" od kojeg je naučio tajne Caño Roto gitare. Tijekom godina podučavali su ga i najveći majstori flamenko gitare: Manolo Sanlúcar, José Antonio Rodríguez, El Viejín, Juan Manuel Cañizares, Rafael Riqueni, Jerónimo Maya, Manolo Franco, José Luis Montón...
Nakon završetka srednje škole, nastavlja učiti flamenko gitaru te upisuje Visoki glazbeni konzervatorij u Córdobi radi daljnjeg studija kod profesora Paca Serrana i Manola Franca, dok klasičnu gitaru nastavlja učiti kod prof. Pabla Baróna. Godine 2017. završava studij s pohvalom i izvanrednom nagradom za završetak studija. Ista kvalifikacija stečena je na magistarskom studiju flamenka na ESMUC-u (Barcelona).
Njegov golemi talent donio mu je više od desetak nagrada. Prve je dobio u dobi od samo 12 godina, a kulminiralo je najvažnijom nagradom za koncertnu flamenko gitaru: Bordón Minero, dobivenu 2017. nakon nekoliko godina u kojima je ova nagrada bila proglašena upražnjenom.
Nagrade:
-Treća nagrada na Međunarodnom gitarističkom natjecanju "José Tomás" u Petreru (2006.).
-Prva nagrada u pokrajini Valencija na Veo Veo Awards (2008).
-Treća nagrada na nacionalnoj razini na Veo Veo Awards (2008).
-Prva nagrada na natjecanju flamenco gitarista "Ciudad de Alcoy" (2010.).
-Prva nagrada na natjecanju flamenco gitarista "Flamenco en el Aire" na Radio Nacional de España (2012.).
-Prva nagrada na međunarodnom gitarističkom natjecanju "Paco de Lucía" (2015.).
-Prva nagrada na međunarodnom gitarističkom natjecanju "Cante de las Minas" (2017.)
Ponosno noseći ime velikog skladatelja i violinista rođenog u Piranu, ugledni slovenski Gudački kvartet Tartini, koji ove sezone slavi četrdeset godina djelovanja, na koncertu u Splitu nastupa zajedno s istaknutim slovenskim klarinetistom, Darkom Brlekom. Središnje djelo programa je Kvintet za klarinet i gudački kvartet u B-duru, op. 34 Carla Marije von Webera, uokvireno dvama djelima za gudački kvartet – Trima skladbama za gudače jednog od najvažnijih slovenskih skladatelja 20. stoljeća, Lucijana Marije Škerjanca, i mladenačkim Gudačkim kvartetom Mauricea Ravela, koji skladatelju donosi epitet „majstora sutrašnjice“.
Lucijan Marija Škerjanc (1900.-1973.) imao je središnju ulogu u slovenskoj glazbi 20. stoljeća, kao jedan od prvih modernista na čijem su tragu stasale generacije budućih slovenskih skladatelja. Stekao je široko obrazovanje, školujući se u Ljubljani, Pragu, Beču, Parizu i Baselu, a potom dugi niz godina djelovao kao pedagog, podučavajući kompoziciju na Akademiji za glasbo u Ljubljani, te kao dirigent a potom i ravnatelj Slovenske filharmonije. Škerjančev skladateljski jezik ostaje vezan uz kasni romantizam, ekspresionizam i impresionizam. Širokih je glazbenih interesa, s velikim brojem djela na području simfonijske, koncertantne i komorne glazbe, kao i skladbi za klavir, glas uz klavir i orkestar i razne solističke instrumente. Ostaje zapamćen i kao skladatelj filmske glazbe. Njegove Tri skladbe za gudače potječu iz većeg djela, ranije nastale Suite za gudače. Stavci donose kratke slikovite impresije, koje premda ne počivaju na nekom određenom programu, stvaraju snažne kontrastne ugođaje.
Nastavljajući tragom Mozarta, Carl Maria von Weber (1786.-1826.) sklada niz djela za klarinet, koja ostaju temeljem repertoara ovog instrumenta. U njima je iznašao idealan spoj virtuoznog pisanja, inventivnosti i muzikalnosti, skladajući za svog prijatelja i slavnog virtuoza na klarinetu Heinricha Baermanna. U Grand kvintetu u B-duru op. 34 koji dovršava 1815. posvećuje mu dionicu ispunjenu teškim pasažama i bravuroznim koloraturama, koje je prilagodio novom tehnički moćnijem instrumentu, na kojem je Baermann svirao. Iako je Weber možda imao uzore u kvintetima za klarinet Mozarta i Beethovena, on je, za razliku od kvinteta svojih prethodnika, u kojima su dionice klarineta i gudača ravnopravno tretirane, u prvi plan doveo dionicu klarineta, tretirajući je gotovo kao solističku dionicu koncerta nasuprot pratnji gudačkog ansambla. Bogatstvo romantičarske dramske izražajnosti i melodijske inventivnosti, posebno u drugom stavku, Fantasia, kao da dopire iz svijeta Weberovih opera, koje su označile početke njemačkog glazbenog romantizma. Prijateljstvo Webera i Baermanna zauvijek je utkano u povijest glazbe, urodivši osim ovim kvintetom, još nizom djela, među kojima su Concertino op. 26 i dva koncerta za klarinet (op. 73 i 74).
Iako je ostavio samo jedno ostvarenje u žanru gudačkog kvarteta, Maurice Ravel (1875.-1937.) svojim je Gudačkim kvartetom u F-duru neprocjenjivo obogatio literaturu za kvartet. Piše ga 1903. i posvećuje svom profesoru na pariškom Konzervatoriju, Gabrielu Fauréu, te ga prilaže kao jednu od kompozicija za natječaj Prix de Rome. Bilo je to za Ravela još jedno u nizu neuspješnih apliciranja za tu prestižnu nagradu, ali je pomoglo jačanju Ravelova ugleda i prepoznavanju njegova jedinstvenog svježeg skladateljskog jezika. Svojim kvartetom on se nemjerljivo udaljio od kasnoromantičnih suzvučja svojih prethodnika, poput Fauréa ili Francka, čiji su kvarteti, premda nastali tek petnaestak godina prije, još uvijek sasvim uronjeni u kasnoromantični bogati zvuk. Oporija suzvučja Debussyjevog kvarteta svakako su mu bliža, ali Ravel u svom kvartetu osim inovacije harmonije i sloga, inovativno spaja različite načine artikulacije, koje posebno u prvom stavku bogato sjenče eterične melodije violine. Prvi stavak u sonatnom obliku prate maestralan skercozni drugi stavak, ostvaren u kontrastiranjima pizziccata, zujanja tremola i poletnih melodija, te treći stavak tajanstvene atmosfere, koja se rađa iz gorko-slatkih melodija praćenih sugestivnim prigušenim tremolima. Uzburkana aktivnost i dalje u tremolandu svih gudača označava burni početak posljednjeg stavka, u
kojem su sublimirane teme i raspoloženja prethodnih stavaka, dajući snažnu završnicu ovom tematski čvrsto objedinjenom djelu.
Zrinka Matić
Žana Marendić, mezzosporan & Zoran Velić, klavir
Teta Opereta i Barba Klavalir, pjevačica i pijanist, likovi su koji "žive" u čarobnom svijetu koncertne dvorane Ivo Tijardović i predstavit će se djeci kroz operu, kraljicu glazbeno scenskih umjetnosti, a kroz priču o tome tko sve živi u tom svijetu i kako se ona stvara i u zajedništvu nastaje, približit će djeci njezinu ljepotu.
Djeca će imati prilike upoznati i čuti sve vrste pjevačkih glasova i pjevati s izvođačima, odnosno glumcima. Predstavit će se "važne operne stvari" na veseli i djeci blizak način. Osim edukativne platforme, djeca će dobiti priliku kroz interaktivno sudjelovanje u predstavi osvijestiti kako su i oni nevjerojatno nadareni. Nakon Tete Operete kući će otići motivirani i sretni, s ljubavlju prema klasičnoj glazbi i pjevanju, željom za odlaženje na koncerte i u kazalište ali i uz pozivnicu da zajedno s njima nastupe i u pravoj opernoj predstavi za mlade koja će se stvarati u Hrvatskom domu u idućim mjesecima.
Možete preuzeti pjesmicu Tete Operete koju djeca mogu naučiti kako bi je mogla pjevati uz nju za vrijeme predstave ovdje!
Tekst pjesmice
Nosimo vam ljubav, sreću,
Nosimo vam sunca sjaj.
Nek vam život bajka bude,
Nek na zemlji vlada raj.
O ljepoto vječna ti si,
Svakom biću ti si dar.
Nek sve zvijezde plešu s nama,
Mjesec, Sunce, divan par.
Zemlja naša slavi mir.
Figaro i Susanna,
Radost naša, vaš je pir.
