„Gotovo cijelu godinu nisam mogao skladati…nakon toga kao da sam ispočetka morao učiti. Bilo je to kao ponovno otkriće i činilo mi se ljepšim nego ikad!“ Tako je pisao Claude Debussy (1862.-1818.) dirigentu Bernardu Molinariju u listopadu 1915. Nakupljeni osjećaji potekli su u jednom od njegovih posljednjih djela, Sonati za violončelo i klavir, nastaloj 1915. godine. Skladba nastaje nakon godine dana skladateljske šutnje, koju Debussy provodi suočavajući se s teškom bolešću i vlastitom smrtnošću. U njoj Debussy koketira kako s jazzom i španjolskim ozračjem, tako i s eksperimentalnim tehnikama skladanja za violončelo. Bila je to prva od planiranih šest sonata za različite instrumente (uspijeva dovršiti samo tri) koje je odlučio napisati na tragu francuske barokne tradicije, poglavito Rameaua, čija je djela uredio za suvremeno izdanje. U Sonati za violončelo i klavir, unatoč modernističkim bojama, teksturama i harmoniji, drži se okvira klasičnog sonatnog oblika. Početak prvog stavka pisan je u maniri francuske uvertire, dok je druga tema pentatonska. U razvojnom se dijelu variraju obje ideje, a javlja se i kratka kadenca za violončelo. Serenada donosi nokturnalno ozračje, ispunjeno kromatikom i tajanstvenim pizzicato hodom violončela, koji je u dijalogu s oporim akordima na klaviru. Španjolska egzotika najčujnija je u zadnjem stavku, čija strastvenost raste u nervoznim naletima, dok se u dionici violončela izmjenjuju različiti načini artikulacije, ne bi li se ostvario puni potencijal žestine koja buja prema kraju kompozicije.

Majstor melodije, čiji najveći dio opusa čini oko šest stotina pjesama, skloniji manjim, intimnijim formama komorne glazbe, nego eksponiranim koncertnim žanrovima, Franz Schubert (1797.-1828.) jedan je od prvih pravih glazbenih romantičara. U svom kratkom životu, Schubert sklada ogroman broj čudesno raznolikih djela kojima dominira jedinstvena kombinacija skladateljeve vedre naravi pomiješane s dozom melankolije i osjećaja tragike kraja koji se bližio. Naširoko prepoznat tek nakon smrti, Schubert je svoja djela predstavljao u relativno malom krugu poklonika njegove glazbe, živeći na rubu siromaštva. U odjeku neuspjeha s operom Alfonso i Estrella, 1824. godine nastaje njegova Sonata za arpeggione i klavir u a-molu, djelo posvećeno prijatelju Vincenzu Schusteru, izumitelju novog instrumenta, arpeggionea. O ovom tek kratko vrijeme popularnom hibridu gitare i violončela sa šest žica, najsnažnije svjedočanstvo ostaje upravo u ovoj sonati, koja se danas izvodi poglavito na violončelu. Prvi stavak donosi mješavinu tuge i sreće, u kojem se lirska prva tema susreće s bezbrižnošću druge teme, ispreplićući se u razvojnom dijelu i na kraju stavka se vraćajući tužnim izdisajima prve teme. Drugi stavak oblikovan je poput pjesme, blagog tijeka smještenog u E-duru, čije tamnije note susrećemo u modulacijama putem tercnih veza i kromatike, koje na kraju stavka podsjećaju opet na izdisaje nalik onima iz prvog stavka. Iz otužnog kraja drugog stavka, pomalo se rađa vedra prva tema ronda. Nakon izmjene nekoliko plesnih melodija, kraj je u znaku arpeggia, kao pečata ove jedinstvene sonate u violončelističkoj literaturi.

Sonata za violončelo i klavir vjesnik je za Dmitrija Šostakoviča (1906.-1975.) novog estetskog smjera kojem će se okrenuti, u trenutku kada umjetnost u Sovjetskom savezu sve više dolazi pod povećalo staljinističkog režima. Prozivan zbog tzv. formalizma, odnosno skladanja koje je nerazumljivo za narod, Šostakovič još i prije nego što je 1936. javno optužen u moskovskoj Pravdi za "zbrku umjesto glazbe", uviđa da sloboda kreativnosti i smjer kojim je krenuo, na tragu zapadnjačke avangarde, nije poželjan. Njegov uzlet u karijeri bit će naglo srezan 1936., ali već otprije, kao jedna od središnjih figura glazbe Sovjetskog saveza i uvijek pod budnim okom Udruženja proleterskih glazbenika, Šostakovič pažljivo balansira na rubu dozvoljenog. Okretanje klasičnim modelima, u kojima će "prokrijumčariti" svoje napredno glazbeno razmišljanje, bit će jedan od načina da se probije kroz mrak režimske glazbene politike. Njegova Sonata za violončelo još nije sasvim plod takvog načina razmišljanja, jer je doba Staljinovog terora tek počelo, ali je jedno od politikom uvjetovanih djela: njime je on, kao vodeći sovjetski skladatelj, trebao pokazati drugima put kako skladati komornu glazbu. U njoj on prati Beethovenov model: u prvom stavku donosi klasični sonatni oblik s dvjema snažno kontrastnim temama. Šostakovič je u trenutku kada je skladao Sonatu 1934. godine bio rastavljen od supruge

Nine, zaljubljen u mladu studenticu koju susreće u Lenjingradu, za koju se smatra da je nadahnula lirsku drugu temu stavka. Satiričan je drugi stavak, dinamičan scherzo, dok kantilena stavka Largo nagovještava njegov kasniji stil, ogoljen i sumoran. Posljednji stavak u stilu ronda vraća energiju, više mehaničku nego uistinu vitalnu.

José Bragato (1915.-1917.) argentinski je violončelist i skladatelj rođen u Italiji. Karijeru je proveo kao glavni violončelist Filharmonije iz Buenos Airesa, a potom orkestra Teatra Colón u Buenos Airesu. Vodio je i paralelnu glazbenu karijeru svirajući cijelog života u različitim jazz i tango orkestrima, te ansamblima Astora Piazzolle, koji stvara Nuevo tango, živopisan glazbeni svijet koji svojim bogatstvom tema i emocija prelazi granice žanra prema području ozbiljne glazbe. Niz je Bragatovih skladbi koje su dio stalnog repertoara, a među njima je i tango Graciela y Buenos Aires, originalno skladan za violončelo i gudački orkestar 1994., kao i Milontán nastao 1983. Bragato u ovim skladbama istražuje duboko lirske izražajne mogućnosti violončela, spajajući na dovitljiv način i s puno strasti klasičnu tradiciju i nasljeđe tanga.

Zrinka Matić

***

Njemački pijanist Andreas Frölich studirao je klavir kod Vitalija Margulisa na Visokoj školi za glazbu u Freiburgu i kod Pavela Gililova na Visokoj školi za glazbu u Kölnu. Osvojivši nagrade na nizu natjecanja, nastupa na glavnim pozornicama u Europi, Južnoj Americi, Južnoj Africi, Japanu i Australiji, kao i na festivalima Rheingau Musik, Schleswig-Holstein, Salzburškom Uskršnjem festivalu, Mozartovom festivalu u Würzburgu, Schubertiade u Roskildeu i dr.

Solistički je nastupao s brojnim renomiranim orkestrima kao što su Bečka komorna filharmonija, Stuttgartski komorni orkestar, Münchenski komorni orkestar, Beethovenov orkestar iz Bonna, Sanktpeterburški filharmonijski orkestar, Armenska filharmonija, Salzburški komorni solisti i mnogi drugi.

Jedno od težišta njegova umjetničkog djelovanja je komorna glazba. Frölich je, između ostalih, nastupao s Ansamblom Wien, a trenutno je jedan od članova renomiranog Trija Mendelsohn iz Berlina. Snimio je više od trideset CD-ova, od kojih su neki nagrađivani, za izdavače kao što su CPO, EMI, BMG i dr.

Od 2006. Frölich podučava na Visokoj školi za glazbu i ples u Kölnu i Aachenu. Jedan je od suosnivača i umjetničkih direktora Festivala i AmadèO u Aachenu i tamošnjeg pijanističkog natjecanja MozARTe, te ravnatelj Festivala Euriade.

Redovito održava međunarodne majstorske tečajeve. Gostujući je profesor na Ljetnoj akademiji Mozarteum u Salzburgu. Član je žirija na brojnim međunarodnim pijanističkim natjecanjima.

Njemački violončelist Alexander Hülshoff etablirao se kao solist i komorni glazbenik na koncertnim pozornicama diljem svijeta. Ističe se velikom izražajnošću i snažnim, toplim i nijansiranim zvukom po kojem je prepoznatljivo njegovo sviranje.

Solistički nastupa diljem svijeta, s orkestrima kao što su Filharmonija Njemačkog radija, Njemačka državna filharmonija, Rajnska filharmonija, Filharmonija iz Brna, Simfonijski orkestar iz Cordobe, Sjeverozapadno-njemačka filharmonija, Filharmonija Georgea Enescua, Simfonijski orkestar iz Rima itd.

Komorna glazba u središtu je njegovih interesa. Svira s kolegama među kojima se ističu Pinchas Zukerman, Martin Stadfeld, Fazil Say, Hagai Shaham, Vadim Gluzman, Fine Arts Quartet, Orion Quarett, nastupajući u dvoranama kao što su Berlinska filharmonija, Konzerthaus Berlin, Liederhalle Stuttgart, Laeiszhalle Hamburg, Concertgebouw Amsterdam, Wigmore Hall u Londonu, Herkulessaal u Münchenu itd.

Alexander Hülshoff je osnivač i umjetnički direktor Festivala komorne glazbe Kloster Kamp i umjetnički direktor Villa Musica, zaklade pokrajine Rhineland-Pfalz.

Brojni CD-i s djelima Brahmsa, Beethovena, Schuberta, Šostakoviča, Blocha, Servaisa i drugih svjedoče o širini njegova glazbenog raspona

Karneval životinja: pjevaj, pleši, sviraj, slušaj! namijenjen je učenicima razredne nastave u sklopu kojeg će sudionici uz pomoć mašte i izvođače stvoriti životinjsko carstvo. Aktivnim sudjelovanjem pomoći će Noi da pred veliki potop, koji je inspirirao Saint-Saënsa za ovo djelo, okupi u arku životinje. Uz autorsku pjesmu upoznat će pravila koncertnog bontona, a zatim postaju aktivni sudionici i kreatori radionice. Prvi stavak Kraljevski marš lava stihovima i pjevanjem dočarava kralja životinja, a imitirajući lavlju riku sudionici se pretvaraju u krdo lavova te usvajaju razlike instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbe. Uz stavak Avijarij sudjeluju imitirajući ptičji pjev, a potom traže kukavicu na kraju šume aktivnim slušanjem uz istoimeni stavak. Klavesi u Fosilima postaju glazbeni i radni instrument dok sudionici poput paleontologa otkrivaju okamine da bi u Finalu kroz pjesmu i tjeloglazbu uveli sve preostale životinje u arku.

Karneval životinja: pjevaj, pleši, sviraj, slušaj! namijenjen je učenicima razredne nastave u sklopu kojeg će sudionici uz pomoć mašte i izvođače stvoriti životinjsko carstvo. Aktivnim sudjelovanjem pomoći će Noi da pred veliki potop, koji je inspirirao Saint-Saënsa za ovo djelo, okupi u arku životinje. Uz autorsku pjesmu upoznat će pravila koncertnog bontona, a zatim postaju aktivni sudionici i kreatori radionice. Prvi stavak Kraljevski marš lava stihovima i pjevanjem dočarava kralja životinja, a imitirajući lavlju riku sudionici se pretvaraju u krdo lavova te usvajaju razlike instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbe. Uz stavak Avijarij sudjeluju imitirajući ptičji pjev, a potom traže kukavicu na kraju šume aktivnim slušanjem uz istoimeni stavak. Klavesi u Fosilima postaju glazbeni i radni instrument dok sudionici poput paleontologa otkrivaju okamine da bi u Finalu kroz pjesmu i tjeloglazbu uveli sve preostale životinje u arku.

Trubač, krilničar i skladatelj Davor Križić rođen je 1966. u Zagrebu gdje je završio gimnaziju i glazbenu školu; sjajan je trubač - solist, feelingaš koji svira s razumijevanjem, a uvijek je pouzdan u bigbandovskoj sekciji trubača. Ostvario je brojne koncerte s malim sastavima i kao solist u velikim orkestrima. Nakon studija na Odsjeku za jazz na Glazbenoj akademiji u Grazu nastupao je s gotovo svim hrvatskim glazbenicima kao što su, među ostalima, Boško Petrović, Saša Nestorović, Matija Dedić, Kruno Levačić, Miro Kadoić i brojni drugi, ali i uglednim stranim jazzistima poput Erniea Wilkinsa, Johnnyja Griffina, Lene Conquest, Eda Thighpena, Arta Farmera, Alvina Queena, Martina Drewa, Rona Ringwooda, Greentown Jazz Banda, Big Banda RTV Slovenija i mnogih drugih. Cijenjeni je studijski glazbenik, stalni član latinosastava Cubismo i Boilers Quarteta te vođa sastava Davor Križić Experiment. Snimio je niz nosača zvuka u zemlji i inozemstvu. Kao vođa trubačke sekcije bio je predstavnik Hrvatskoga radija na EBU Big Bandu na koncertima 2001. u Nizozemskoj. Dugogodišnji je stalni član i solist Jazz orkestra HRT-a. Dolazak u taj orkestar bio je Križićev prvi pravi jazz-posao. Nakon što je 1990. na Jazz Fairu Zagreb dobio nagradu za najboljeg mladog jazz-glazbenika, bio je višestruki dobitnik nagrada Status i Porin.

Nagradu Porin je, zajedno s Jazz orkestrom HRT-a, dobio i na prošlogodišnjoj dodjeli, i to u sve tri jazz-kategorije. Dobili su ga za najbolji album jazz-glazbe („Insite”), za najbolju skladbu jazz-glazbe („Waltz Through the Night”) i najbolju izvedbu jazz-glazbe („To the Lite”), obje s tog albuma koji je objavio Aquarius Records. Projekt je započeo 8. svibnja 2019. kad je Križić uz Jazz orkestar HRT-a nastupio u dvorani Gorgona MSU-a, u sklopu Jazz-ciklusa HRT-a. Tim koncertom obilježio je trideset godina djelovanja. Modificirani program pripremili su za album koji su snimili tijekom 2021. i 2022. u studijima HRT-a. Uz sjajan orkestar, kojim je ravnao Miron Hauser, kao gosti u pojedinim izvedbama na snimanju  sudjelovali su tenor saksofonist Saša Nestorović, bubnjar Kruno Levačić, klavirist Matija Dedić, vibrafonist Šimun Matišić i kontrabasist Ivar Roban Križić te pjevačka skupina vedaša The Messengers.

Križiću je uvijek bilo važno predstavljati i promovirati tradiciju jazza, kao što je, primjerice, glazba Dukea Ellingtona čiju je skladbu „African Flover” odabrao i za ovaj program. Na koncertu će pak biti zastupljene uglavnom Križićeve skladbe.

Kao skladatelj Križić se afirmirao sredinom 1990-ih pišući za Boilers Quartet čiji je član od osnutka. Upravo je hardbop pristup tog sastava odredio veći dio njegova stvaralaštva. Na tom su tragu posebice zapažena njegova rana djela od kojih su mnoga dokumentirana na albumima: „Some Blues”, „Urony” i „Believin'” na CD-u „Some Blues” Boilersa, kao i „To the Lite” koju potpisuje s Matijom Dedićem, s kojim je radio i glazbu za film „Ledina” Ljubiše Samardžića, i „Vesna” na CD-u „Abstract Lights”, ali i „Yeah Man” na CD-u „That's It” Boilers All Starsa. Neka od tih djela stekla su kultni status i snimio ih je više puta u raznim obradama. Uvijek ih donosi na nov način, transformira ih, usavršava i prilagođava glazbenicima s kojima svira u tom trenutku. Primjerice, skladbu „Some Blues” snimio je i za CD „That's It”, ali i „Davor Križić Experiment”, a razne verzije skladbe „Yeah Man” za albume „Live in ZeKaeM” Boilers Big Banda, „St. Miles Infirmary” Boška Petrovića i Boilers Quarteta te „75 godina HR, 45 godina TV” Big Banda HRT-a. Sklada i za svoj sastav Davor Križić Experiment s kojim je za istoimeni CD, osim „Some Blues”, snimio i tada nove skladbe - „Davor's Tune” i „Echoes of a Dream”, tek jedno od djela koja je sanjao. Naime, Križić se nerijetko probudi usred noći i zapisuje zamisli koje mu se javljaju u snu, a potom ih analizira i dorađuje. U svim tim skladbama, a mnoge su i na repertoaru Jazz orkestra HRT-a, osjeća se da je savladao sve tajne jazza, da je proučio tradiciju afroameričke glazbe: od bluesa, New Orleans jazza, spirituala i gospela, preko swinga, bebopa i free-jazza do novih dostignuća. Primjerice, skladba „Believin'” duhovnog je karaktera, a „Days In Havana”, koju je snimio za CD „Motivo Cubano” sastava Cubismio čiji je stalni član, pravi je latinodragulj. U skladbama Križić uvjerljivo prenosi svoj unutarnji svijet, radost i ljubav koju u njemu pobuđuje jazz-glazba. Riječ je o uzbudljivim i poticajnim djelima koja izvođače mame na spontanu, neposrednu komunikaciju, stvaranje glazbe trenutka koja omogućuje nepredviđene situacije. Naime, kad Križić mašta svoje skladbe, uvijek ga vodi misao da je jazz sloboda.

Tu zamisao o slobodi uvijek prenosi i na glazbenike s kojima surađuje. Naime, mnoge od njegovih skladbi nastale su, ili su oblikovane eksperimentiranjem sa suradnicima, pa tako i u ansamblu znakovita naziva - Davor Križić Experiment. Sastav se oslanja na tradiciju jazza, posebice hardbop pristup, ali i suvremene inačice afroameričke glazbe. Bez obzira na to u koji se od tih idioma upuštaju, svi članovi sastava izgaraju u uzbudljivim improvizacijama. Iako su na programu sastava i obrade djela slavnih jazz-autora kao što su Duke Elington, Charles Mingus, Thelonious Monk, Ornette Coleman, Eric Dolphy i Charlie Parker, članovi benda izvode i skladbe drugih autora, među ostalima i Križićeve. Križić omogućuje suradnicima u projektu istraživanje vlastitih mogućnosti i otkrivanje novih puteve kojima se mogu razvijati kao jazz-glazbenici. Djelovanje sastava osmišljeno je u obliku jazz-workshopa u kojem se susreću glazbenici različitih naraštaja tražeći put k novom zvuku i vlastitom stilu.

Križić je i u izvedbama s big bandom uvijek bio sklon eksperimentiranju. Naime, svoje stvaralaštvo zasniva na glazbenim istraživanjima, uvijek se upušta u nešto novo, u situacije u kojima ponekad nije siguran u ishod, barem ne na početku, ali ima osjećaj da u njima može nešto napraviti, dati i organizirati. Za njega je to zanimljivo iskustvo raznih vrsta kombiniranja instrumenata, raznih boja, raznih načina kako bi se prikazale glazbene zamisli. U skladu s time nastoji usavršiti način stvaranja glazbe koji se zasniva na hitrom reagiranju i trenutnom doživljaju, stapanju s glazbom i unutarnjim svemirom koji glazba predstavlja. Zapravo, u njegovu djelovanju to je proces koji nema kraja. Za transformaciju skladbi koje je izvorno pisao za manji ansambl, a sad su u big band kontekstu, odabrao je kolege iz Jazz orkestra HRT-a: trombonista i pijanista Luku Žužića i pijanista i tubista Joea Kaplowitz.

Na Križićevu glazbu, ali i na njegov život snažno utječe duhovnost. Zapravo, to se dvoje prožima. Za njega su jazz-glazba i način na koji joj se ljudi posvećuju oblici štovanja Boga, nečeg uzvišenog. To se najjasnije očituje u skladbi „Believin'”, jednoj od njegovih najstarijih, nastaloj još u osamdesetima. Otada se mijenjala u svim fazama i putovala čitavom njegovom karijerom. Izvodio ju je s Boilersima i s Boilers All Stars ansamblom, kao i s big bandom u drugom aranžmanu, ali i s Cubismom. U toj skladbi spojio je dvije različite kulture: Zapad i Istok. Naime ona dolazi iz vedskih pjesama i himni. U osnovi, melodiji i načinu na koji ju je ostvario, a potom i transformirao, došao je na zamisao da je spoji s gayatri mantrom, himnom Suncu. U izvedbi te skladbe pridružili su mu se prijatelji s kojima godinama proučava i pjeva vede. Zajedno s njima, jazz-orkestrom i Žužićevim aranžmanom, ostvario je zanimljivo putovanje. Na koncertu u Splitu nastupit će dvojica vedaša: Nikola i Hrvoje Marjanović.

Upravo je zato „Insite” prikladan naziv za album što ga je Križić snimio s Jazz orkestrom HRT-a. Naziv je znakovit jer asocira na unutarnji doživljaj i spoznaju do koje se dolazi trudom, ljubavlju i predanošću. Za njega je to putovanje u unutarnji svemir, nešto čime se bavi i proučava niz godina.

Marijeta Marić:
J. S. Bach - Koncert za klavir i orkestar u f-molu BWV. 1056 (Allegro moderato)

Vita Šimac:
W. A. Mozart - Koncert u A-duru KV. 414 (Allegro)

Maria Rjabynina:
W.A. Mozart - Piano Concerto No. 8 in C Major, K. 246 (Allegro aperto)

Margaux Anseeuw:
W.A. Mozart - Piano Concerto No. 20 in D minor, K. 466 (Allegro)

Katarina Pregl:
F. Chopin - Piano Concerto No. 1 in e minor, Op. 11 (Maestoso)

Cristiana Dragos-Roman:
F. Chopin - Piano Concerto No. 2 in f minor, Op. 21 (Allegro vivace)

Žana Marendić, mezzosporan & Zoran Velić, klavir

Direktno s  pozornica najvećih svjetskih opernih kuća nakon Giorgia Suriana, u čarobnu operu Tete Operete stiže nam još jedan poseban dragi gost iznenađenja, bas Ante Jerkunica. Ante će u ulozi Gioachina Rossinija zajedno s Tetom Operetom i Barba Klavalirom djeci otkriti kako u njihovoj čarobnoj operi čak i mačke znaju pjevati.

Teta Opereta i Barba Klavalir, pjevačica i pijanist, likovi su koji "žive" u čarobnom svijetu koncertne dvorane Ivo Tijardović i predstavit će se djeci kroz operu, kraljicu glazbeno scenskih umjetnosti, a kroz priču o tome tko sve živi u tom svijetu i kako se ona stvara i u zajedništvu nastaje, približit će djeci njezinu ljepotu.

Djeca će imati prilike upoznati i čuti sve vrste pjevačkih glasova i pjevati s izvođačima, odnosno glumcima. Predstavit će se "važne operne stvari" na veseli i djeci blizak način. Osim edukativne platforme, djeca će dobiti priliku kroz interaktivno sudjelovanje u predstavi osvijestiti kako su i oni nevjerojatno nadareni. Nakon Tete Operete kući će otići motivirani i sretni, s ljubavlju prema klasičnoj glazbi i pjevanju,  željom za odlaženje na koncerte i u kazalište ali i uz pozivnicu da zajedno s njima nastupe i u pravoj opernoj predstavi za mlade koja će se stvarati u Hrvatskom domu u idućim mjesecima.

Možete preuzeti pjesmicu Tete Operete koju djeca mogu naučiti kako bi je mogla pjevati uz nju za vrijeme predstave ovdje!

Tekst pjesmice

Nosimo vam ljubav, sreću,
Nosimo vam sunca sjaj.
Nek vam život bajka bude,
Nek na zemlji vlada raj.

O ljepoto vječna ti si,
Svakom biću ti si dar.
Nek sve zvijezde plešu s nama,
Mjesec, Sunce, divan par.

Zemlja naša slavi mir.
Figaro i Susanna,
Radost naša, vaš je pir.

Uloge

Žana Marendić - Teta Opereta

Zoran Velić - Barba Klavalir

Gioachimo Rossinni - Ante Jerkunica

Stipe Gugić - Mozart

Matija Škiljo - Papageno

Rafael Đangradović - Radosni Figaro

Tea Požgaj - Papagena

Tina Matković - Kraljica noći

Lucija Barišić - Čarobna frula

Jakov Marendić - Veseli klarinet

Ante Barić - Nasmijani saksofon

Balerine - Gita Barbić,Laura Natali Bartulica,Nika Bodrožić,Ivona Bogdan,Lili Ferić,Loris Gusić,Magdalena Lozić,Marieta Lozić,Dora Malkoč,Nikolina Marković,Danijela Safia Marshall,Marijeta Plazibat,Roza Šimić,Antonina Škaro,Linda Vilović

Darko Grappone, voditelj

Glazbena radionica "Bubnjarski krug" za djecu i mlade – Sada je pravo vrijeme ( datum ) da se upoznate s najstarijim glazbenim instrumentima, bubnjevima. Zasvirajte udaraljke iz cijelog svijeta i postanite dio "Bubnjarskog kruga"! Zajedničko bubnjanje je iscjeljujuće, potiče zajedništvo, toleranciju i budi osjećaj sreće.

Pijanist Leonel Morales profesor je na Ljetnoj akademiji u Salzburgu, Sveučilištu Alfonso X. el Sabio u Madridu i Visokoj glazbenoj školi Forum Musikae u Madridu, Ekskluzivni umjetnik organizacije Yangtze River Piano (Kina), umjetnički direktor i osnivač Međunarodnog pijanističkog natjecanja María Herrero (Granada), te Međunarodnog natjecanja španjolskih skladatelja (Madrid) i član WFIMC-a. Osnivač je i glazbenog festivala u Granadi Leonel Morales i prijatelji. Ekskluzivni je zastupnik u Španjolskoj prestižne njemačke marke klavira Grotian-Steinweg od 2024.

Leonel Morales je već više od dvadeset pet godina ekskluzivni umjetnik u Španjolskoj za koncertnu agenciju MUSIESPAÑA i član Akademije likovnih umjetnosti Santa Isabel od Mađarske u Sevilli.

Rođen na Kubi, Leonel Morales živi u Španjolskoj od 1991. kao španjolski državljanin. Studirao je na Sveučilištu u Havani pod vodstvom P. Franka Fernándeza, učenika Víctora Merzhanova, koji je pak bio Feinbergov učenik, stoga njegova škola nasljeđuje najdublje korijene tradicije ruske klavirske škole. Pohađao je nastavu u Weimaru kod P. Jacova Latainera i radio s Mihailom Voskresenskim tijekom njegova boravka na Kubi kao posebno odabrani student. Također je dvije godine bio student i asistent na Ljetnoj akademiji u Salzburgu u klasi argentinskog profesora Aquilesa Delle Vignea.

Leonel Morales, stigao je u Španjolsku u dobi od dvadeset pet godina. U godinama nakon toga osvojio je prve nagrade na nekoliko međunarodnih natjecanja, među kojima su Međunarodno pijanističko natjecanje Fundación Guerrero, Citat de Manresa, Teresa Carreño u Venezueli, druga nagrada na međunarodnom pijanističkom natjecanju Piano Jaén, nagrada za najbolju suvremenu glazbenu izvedbu i nagrada Rosa Sabater za najbolju interpretaciju španjolske glazbe, druga nagrada na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Santa Cecilia Oporto, Posebna nagrada na Međunarodnom pijanističkom natjecanju u Aosti, nagrada Sommerakademie Mozarteum u Salzburgu, William Kapell i dr.

U dobi od dvadeset osam godina prestaje se natjecati, nastupajući na brojnim koncertima u Španjolskoj sa svim većim orkestrima u zemlji. Posebno se ističe turneja s koncertima za klavir Sergeja Rahmanjinova, uključujući i Rahmanjinovljevu Rapsodiju na Paganinijevu temu.

Umjetnički je direktor majstorskih tečajeva, festivala i međunarodnih natjecanja, među kojima su: Međunarodno natjecanje španjolskih skladatelja u Madridu i Međunarodno natjecanje pijanista Maria Herrero u Granadi.

Darko Grappone, voditelj

Glazbena radionica "Bubnjarski krug" za djecu i mlade – Sada je pravo vrijeme ( datum ) da se upoznate s najstarijim glazbenim instrumentima, bubnjevima. Zasvirajte udaraljke iz cijelog svijeta i postanite dio "Bubnjarskog kruga"! Zajedničko bubnjanje je iscjeljujuće, potiče zajedništvo, toleranciju i budi osjećaj sreće.

Karneval životinja: pjevaj, pleši, sviraj, slušaj! namijenjen je učenicima razredne nastave u sklopu kojeg će sudionici uz pomoć mašte i izvođače stvoriti životinjsko carstvo. Aktivnim sudjelovanjem pomoći će Noi da pred veliki potop, koji je inspirirao Saint-Saënsa za ovo djelo, okupi u arku životinje. Uz autorsku pjesmu upoznat će pravila koncertnog bontona, a zatim postaju aktivni sudionici i kreatori radionice. Prvi stavak Kraljevski marš lava stihovima i pjevanjem dočarava kralja životinja, a imitirajući lavlju riku sudionici se pretvaraju u krdo lavova te usvajaju razlike instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbe. Uz stavak Avijarij sudjeluju imitirajući ptičji pjev, a potom traže kukavicu na kraju šume aktivnim slušanjem uz istoimeni stavak. Klavesi u Fosilima postaju glazbeni i radni instrument dok sudionici poput paleontologa otkrivaju okamine da bi u Finalu kroz pjesmu i tjeloglazbu uveli sve preostale životinje u arku.