Nagrađivani ruski pijanist i čest gost svjetskih koncertnih pozornica, Alexander Sinchuk, posebno je tražen interpret skladbi A. Skrjabina, P. I. Čajkovskog i S. Rahmanjinova. O proslavi 150. obljetnice rođenja Sergeja Rahmanjinova u Splitu Sinchuk izvodi dva Rahmanjinovljeva ciklusa u samom srcu skladateljeva veličanstvenog stvaralaštva za klavir - Études-tableaux op. 33 i op. 39. Naziv étude-tableau (etida-slika) skladateljev je termin, a cijela zamisao ciklusa pomalo podsjeća na Musorgskijev ciklus Slike s izložbe. Premda svaka Rahmanjinovljeva etida odiše određenim karakterom, skladatelj je želio skladati apsolutnu glazbu, ali je volio razigrati maštu nekom tek pročitanom knjigom, lijepom slikom ili pjesmom. Svaka etida rezultat je napornog i minucioznog rada, kojim je skladatelj, kako je rekao u intervjuu za časopis The Etude 1941. godine, nastojao koncizno predstaviti tematsku ideju, bez digresija, želeći postići jednostavnost i izravnost. Godine 1911. nastaje devet etida iz opusa 33, a drugi niz, op. 39, nastaje krajem 1916. i početkom 1917. godine. Kratke skladbe najviše razine virtuoznosti i ekstremnih tehničkih zahtjeva neobičnog su harmonijskog jezika, a u njima se javlja i opsesija motivom sekvence Dies Irae, koja je prisutna u brojnim Rahmanjinovljevim djelima. S pravom se ove etide smatraju točkom na i tradicije 19. stoljeća velikih skladatelja-pijanista. Opus 39 bit će ujedno posljednje što Rahmanjinov sklada prije emigracije u Ameriku, gdje će u prvom planu biti njegova pijanistička karijera, a skladanje pada u drugi plan.

Splitski glazbenici i njihovi gosti obilježavaju 150. obljetnicu rođenja velikog skladatelja i pijanista Sergeja Rahmanjinova. Pijanist Vselovod Dvorkin, violinistica Evgenia Epshtein i violončelist Denis Shapovalov udružuju se u izvedbi djela Sergeja Rahmanjinova. Čajkovski je bio jedan od skladatelja koji su snažno utjecali na Rahmanjiova – u sjećanje na Čajkovskog Rahmanjinov sklada svoj Drugi elegični trio u d-molu, op. 9. U ovom je triju ispisana posveta "U sjećanje na velikog umjetnika“, a djelo strukturom prati upravo klavirski Trio u a-molu Čajkovskoga (koji je sam Čajkovski skladao u sjećanje na Nikolaja Rubinsteina). Rahmanjinov je za kasnije izdanje preradio i skratio Trio, koji nikad nije zaživio na repertoaru izvan Rusije.

Žana Marendić, mezzosporan & Zoran Velić, klavir

Teta Opereta i Barba Klavalir, pjevačica i pijanist, likovi su koji "žive" u čarobnom svijetu koncertne dvorane Ivo Tijardović i predstavit će se djeci kroz operu, kraljicu glazbeno scenskih umjetnosti, a kroz priču o tome tko sve živi u tom svijetu i kako se ona stvara i u zajedništvu nastaje, približit će djeci njezinu ljepotu.

Djeca će imati prilike upoznati i čuti sve vrste pjevačkih glasova i pjevati s izvođačima, odnosno glumcima. Predstavit će se "važne operne stvari" na veseli i djeci blizak način. Osim edukativne platforme, djeca će dobiti priliku kroz interaktivno sudjelovanje u predstavi osvijestiti kako su i oni nevjerojatno nadareni. Nakon Tete Operete kući će otići motivirani i sretni, s ljubavlju prema klasičnoj glazbi i pjevanju,  željom za odlaženje na koncerte i u kazalište ali i uz pozivnicu da zajedno s njima nastupe i u pravoj opernoj predstavi za mlade koja će se stvarati u Hrvatskom domu u idućim mjesecima.

Možete preuzeti pjesmicu Tete Operete koju djeca mogu naučiti kako bi je mogla pjevati uz nju za vrijeme predstave ovdje!

Tekst pjesmice

Nosimo vam ljubav, sreću,
Nosimo vam sunca sjaj.
Nek vam život bajka bude,
Nek na zemlji vlada raj.

O ljepoto vječna ti si,
Svakom biću ti si dar.
Nek sve zvijezde plešu s nama,
Mjesec, Sunce, divan par.

Zemlja naša slavi mir.
Figaro i Susanna,
Radost naša, vaš je pir.

Dvojica međunarodno poznatih gitarista iz Crne Gore, Srđan Bulatović i Darko Nikčević dobili su međunarodne pohvale za svoju izvanrednu virtuoznost i uzbudljive izvedbe, a posebno za dva vrlo uspješna koncerta u Carnegie Hallu u New Yorku (2016. i 2017.). Njihov jedinstveni spoj balkanskih nepravilnih ritmova i mnogih drugih međunarodnih utjecaja evocira ljepotu Mediterana i orijentalnog misticizma. Pred domaćom i međunarodnom publikom nastupaju već 30 godina (u SAD-u, Rusiji, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Španjolskoj, Italiji, Francuskoj, Portugalu, Poljskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Belgiji).

Prozvana bosanskom Billie Holiday, pjevačica Amira Medunjanin specijalizirala se za izvođenje tradicijske bosanske glazbe - sevdalinki. Učila ih je od svoje majke od koje je slušala priče vezane uz tu karakterističnu glazbenu bajku. Fascinirana usmenom kulturom i tradicijom Bosne i Hercegovine, posvetila se proučavanju sevdaha i traženju najboljeg načina da ga predstavi svijetu.

Ovo će biti prvi put da jedinstvena Amira nastupa u Splitu samo uz pratnju klasične gitare, koja će biti u rukama sjajnog gitarsista Boška Jovića, što jamči da ćemo pjesme koje su obilježile njenu glazbenu karijeru u zadnjih 20 godina čuti u jednom novom, još intimnijem i emotivnijem aranžmanu.

Novi nastupi hrvatskih i inozemnih vrhunskih gitarista na 11. Danima klasične gitare potvrđuju Split kao jedan od gitarističkih centara Hrvatske i Europe. Splitski gitarist Petar Čulić i talijanski gitarist Alberto Mesirca podijelit će podij Svečane dvorane Hrvatskog doma Split. Vrhunski hrvatski gitarist Petar Čulić broji više od tisuću nastupa diljem svijeta, od SAD-a i Južne Amerike, preko Australije, do niza europskih gradova. Na njegovu su programu skladbe Marija Nardellija, Gorana Listeša, Francisa Kleynjansa, Stephena Gossa, Vojislava Ivanovića, Štepana Raka te vlastita skladba.

Priznat od kritike i struke, gitarist Alberto Mesirca niže brojne uspjehe: nominiran je za nagradu Grammy za najbolju soloizvedbu 2012., nagrađen je nagradom Golden Guitar tri puta, za njega je skladao niz skladatelja, među kojima i Leo Brouwer. U njegovu repertoaru posebno mjesto ima rana glazba koju rekonstruira iz rukopisnih izvora. Skladbe Francesca Canove da Milana iz lutnjističkog rukopisa s kraja 16. stoljeća, otkrivenog u Castelfrancu Venetu, Alberto Mesirca odsvirat će i na koncertu u sklopu 11. Dana klasične gitare, kao i djela Domenica Scarlattija, Giulija Regondija, Angela Gilardina te Marija Castelnuovo-Tedesca.

Djelovanje Tomasa Cecchinija dokaz je o prisutnosti najnovijih glazbenih zbivanja na hrvatskoj strani Jadrana početkom 17. stoljeća. Ovaj talijanski skladatelj, rođen, pretpostavlja se, u gradiću Soaveu pokraj Verone oko 1583. godine, djelovao je kao maestro di cappella u dvjema hrvatskim katedralama, onoj u Splitu i u Hvaru. Prvi je put u Split došao 1603. godine, djelujući u katedrali do 1607. godine. Nakon toga o njegovim se aktivnostima ne zna ništa, sve do 1613., kada je, pretpostavlja se, na poziv splitskog nadbiskupa Markantuna de Dominisa ponovno došao u službu u splitsku prvostolnicu. Nakon Dominisova sukoba s Kaptolom i mjesnim plemstvom te odlaska iz Splita, i Cecchini napušta Split te odlazi u Hvar, gdje djeluje do smrti 1644. Njegova opsežna zbirka Psalmi, missa, et alia cantica donosi presjek njegova sakralnog stvaralaštva; objavljena je u Veneciji 1619. godine, a polifoni slog u misi, psalmima i motetima seže od onoga nalik starim majstorima, poput Palestrine, do ulomaka koji pokazuju suvremene trendove vokalne polifonije, karakteristične za Veneciju s kraja 16., odnosno s početka 17. stoljeća. Musica Adriatica ansambl je koji želi promovirati, izvoditi i revitalizirati glazbu čiji su korijeni na jadranskoj obali. Osnovala ga je 2019. godine dirigentica Sara Dodig Baučić, a prvi projekt koji je objavila zbirka je sakralnih moteta Sacrae cantiones ranobaroknog hrvatskog skladatelja Ivana Lukačića. Zbirku su koncertno izveli uoči 400. obljetnice prvog izdanja zbirke, u prosincu 2019. godine, u katedrali sv. Dujma.

Pijanist, skladatelj, aranžer, producent i glazbeni pedagog Vasil Hadžimanov jedan je od najvažnijih srpskih jazz- glazbenika. Svestran je umjetnik, jednako uvjerljiv svirajući akustični i električni klavir, straight ahead, fusion ili etnojazz... Bez obzira na to u kojem stilu svira, njegova je glazba uvijek uzbudljiva i intrigantna.

Niz okolnosti su utjecale da ranije zacrtani plan predstavljanja monografije Naša Ivanka Boljkovac u Splitu bude realiziran tek ove godine 21. listopada 2023. Ugledna umjetnica u svibnju 2023. ulogom Dome u Gotovčevom „Eru“ obilježila je visoku 48.obljetnicu svog umjetničkog  rada u HNK Zagreb, a prije toga u svibnju godinu dana ranije predstavljena je monografija  Naša Ivanka Boljkovac autorice Marije Barbieri.  Split bi se također, uz prikaz profesionalne karijere Ivanke Boljkovac kroz iskaze dirigenta i skladatelja dr.sc.Mladena Tarbuka, dr.sc. Tonća Šitina, povjesničara i glazbenog kritičara, Marine Jajić, sopranistice i vokalnog pedagoga, uz glasovirsku suradnju Zorana Velića, prisjetio nekih značajnih   momenata i  čestih gostovanja naše nacionalne prvakinje upravo u Splitu i na Peristilu. Zadovoljstvo je uvijek bilo obostrano, publika i kritika aplauzima su odgovarali na snažne i čiste tonove temperamentne pjevačice.  Malo je onih umjetnika koji se mogu pohvaliti tako impresivnim popisom likova koje je Ivanka ostvarila, pjevačica koja je živjela operu,  neprestano bogatila varijante scenskog spektakla i utjecaj  kazališta u eri društvenih preokreta i estetskih promjena. Čudesno je kako je Ivanka sačuvala vedrinu i osmjeh za kolege i publiku, potvrđivala se kao heroina  onda kada drugih alternativa nije bilo a pitanje je kada će ih ponovo biti!

U organizaciju ovog zahtjevnog projekta uz Hrvatski dom javlja se i Gradska knjižnica „Marko Marulić“ u Splitu.

Program, video, foto i audio snimke, održat će se u Koncertnoj dvorani Ive Tijardovića u Hrvatskom domu Split. Umjetnica je odlučila pokloniti veći broj monografija, ustanovama i publici.

Ulaz je slobodan!

Na svom koncertu u Hrvatskom domu Split jedna od najtraženijih hrvatskih koncertnih solistica, violončelistica Monika Leskovar, odabire raznolik program i suradnju s još jednim istaknutim violončelistom, Branimirom Pustičkim te Zadarskim komornim orkestrom. Talijanska serenada Huga Wolfa i Holberg suita Edvarda Griega, dva klasika gudačkog orkestralnog repertoara, toplom nostalgičnom notom daju okvir putovanju do baroka i natrag u romantizam, sve do izleta u 21. stoljeće. Koncert za dva violončela djelo je koje se rijetko može čuti na domaćim koncertnim pozornicama, snažnog je dramskog potencijala koji Vivaldi crpi iz tamnih boja dvaju dubokih solističkih gudača. Za dva violončela i gudače je i skladba Violloncelles, Vibrez!, jednog od najprepoznatljivijih suvremenih skladatelja, Giovannija Sollime, čija se djela se odlikuju snažnom izražajnošću i sviračkom atraktivnošću. Prvi od pet Haydnovih koncerata za violončelo, u C-duru, jedno je od istinskih remek-djela svoga tvorca, ispunjen šarolikošću još uvijek rane, pretklasične koncertne forme i svježinom i obiljem tematskog materijala, koji u galantnoj igri i nizu bravura dijele i izmjenjuju solist i orkestar.