Menu
Seongyeong Bae (rođena 1998. u Changwonu - Južna Koreja) počela je svirati klavir u dobi od pet godina. Pohađala je srednju umjetničku školu Gyeongnam, a potom je završila kao prvostupnik na Sveučilišnom koledžu za glazbu i izvedbenu umjetnost Keimyung. Od 2022. studira na Sveučilištu za glazbu i ples u Kölnu/Aachenu u klasi profesora Andreasa Frölicha.
Od malih nogu sudjelovala na brojnim međunarodnim natjecanjima i glazbenim festivalima u Južnoj Koreji. Osim sudjelovanja na Ljetnoj akademiji Mozarteum u Salzburgu u ljeto 2022., bila je i dobitnica koncerta u okviru akademije.
U rujnu iste godine svirala je na koncertu otvaranja Međunarodnog pijanističkog natjecanja i festivala "MozArte 2022".
Laureatkinja međunarodnih natjecanja, Mariamna Sherling rođena je 2009. godine. Mariamna je primljena u moskovsku Srednju specijalnu glazbenu školu Gnessin i u manje od godinu dana sudjelovala je na raznim nacionalnim festivalima i natjecanjima, gdje je nagrađena diplomama i titulom laureata.
Počinje nastupati s komornim orkestrom „Gnessin virtuosi” pod vodstvom Mikhaila Khokhlova. U prosincu 2009. sudjelovala je na festivalu Čajkovski u Moskvi. Tri godine kasnije, Mariamna je dobila diplomu za sudjelovanje na moskovskom Beethoven festivalu, kasnije iste godine postala je laureat inovativnog projekta Open Stage Međunarodne dobrotvorne zaklade Vladimira Spivakova - Mladi mladima.
Mariamna je nastupila na XIII međunarodnom televizijskom natjecanju mladih glazbenika "Orašar" u Moskvi, gdje je dobila titulu laureata. Godine 2013. sudjelovala je na VIII Međunarodnom festivalu Yuri Bashmet (Minsk, Bjelorusija), a manje od godinu dana kasnije osvojila je 1. nagradu i postala laureat 11. Međunarodnog Rotary natjecanja.
Mariamna je također sudjelovala na XV međunarodnom tečaju komorne glazbe i mladih talenata Musica Mundi u Bruxellesu, u srpnju 2013. osvojila je i 1. nagradu na 10. međunarodnom natjecanju „Young Virtuosos”, koje je održano u Sofiji u Bugarskoj u ožujku 2014.
Godine 2015. dobila je 1. nagradu i diplomu laureata na II međunarodnom natjecanju George Gershwin u New Yorku, SAD, a 2018. nagradu gradonačelnika Moskve.
Od 2019. studentica je Moskovskog državnog konzervatorija P.I.Čajkovski (klasa prof. Natalije Trull).
2020. godine postaje laureat Međunarodnog natjecanja Aleksandra Skrjabina u Grossetu u Italiji, a 2021. dobitnik prve nagrade na Međunarodnom pijanističkom natjecanju u Lyonu, Francuska, te 1. nagrade na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Carl Maria von Weber u Dresdenu u Njemačkoj.
2022. godine, dobitnik je 3. nagrade na Hastings Piano Concerto Competition. Iste godine nastavlja obilaziti ruske gradove s Moskovskim virtuozima pod vodstvom maestra Vladimira Spivakova, te dobiva diplomu Međunarodnog pijanističkog natjecanja Santander u Španjolskoj.
Talentiranim interpretatoricama i interpretatorima, Splitsko-dalmatinska županija sutra će na svečanoj akademiji dodijeliti plakete s oznakom izvrsnosti kao zahvalu za njihov trud, talent i doprinos našoj kulturnoj baštini i 365 turizmu. Svečanost će se održati u prekrasnom ambijentu Hrvatskog doma, s početkom u 17 sati, a nazočit će i brojni predstavnici institucija iz turističkog i kulturnog sektora.
Ibrica Jusić, hrvatski kantautor i glazbenik prepoznatljiva glazbenog izričaja, zaštitni znak dubrovačkih skalina, dvadeset i šest godina zaredom gostovao je u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu za Dan zaljubljenih. Deset godina nakon posljednjeg nastupa Ibrica će, ponovno za Valentinovo, razgaliti srca vjerne splitske publike izvedbom nekih od svojih najpoznatijih ljubavnih pjesama. Pozivamo vas da valentinovsku večer provedete s legendarnim dubrovačkim šansonijerom koji ponosno ističe svoju dugogodišnju ljubav prema Splitu.
Pod okriljem manifestacije Grada Splita "SMOJINIH 100" u Hrvatskom domu u Tončićevoj 1, Gradski zbor Brodosplit pod ravnanjem maestra Vlade Sunka održat će 13. veljače 2023. u 19 sati koncert – hommage Miljenku Smoji - NEĆU POLITIKU U SVOJU BUTIGU!
Koncertom sjećanja u čast najznačajnijeg splitskog i dalmatinskog kroničara 20. stoljeća, barda novinarstva, književnika i televizijskog scenaristu Miljenka Smoju, najtrofejniji će hrvatski će muški amaterski zbor – Gradski zbor Brodosplit - najaviti brojna događanja koja će uslijediti dan poslije, na stotu obljetnicu Smojinog rođenja 14. veljače.
Koncert je otvoren za građanstvo koje bez ulaznica može doći u dvoranu Hrvatskog doma i guštati u Smojinim besidama, litratima, ali i izboru skladbi iz bogate splitske zborske pjesmarice od Jakova Gotovca i Silvije Bombardellija, Ive Tijardovića i Ljube Stipišića do Zdenka Runjića i Pere Gotovca, u aranžmanima i pod dirigentskom palicom maestra Vlade Sunka.
Atmosferu starog Splita, uz svima znane ovdašnje evergreene, dočarat će glumci kazališne družine Ritam igre fragmentom iz predstave „Roko i Cicibela“.
Ne propustite ovaj jedinstveni glazbeni događaj! Uvatite na vrime svoju katrigu!
Kvartet Marmen osnovan je 2013. na Royal College of Music u Londonu. Okuplja četvero izvrsnih mladih glazbenika iz Švedske, Švicarske, Novog Zelanda i Irske. Godine 2019. Kvartet je osvojio Grand prix na Međunarodnom natjecanju gudačkih kvarteta u Bordeauxu i prvu nagradu na srodnom natjecanju u Banffu. Njihov predstojeći prvi nastup u dvorani Berlinske filharmonije, kao i velika europska turneja u Heidelbergu, Belfastu, Luberonu, Stockholmu i Grazu svjedoče o afirmiranom sastavu u svijetu komorne glazbe. Za ovaj kvartet kritika piše da pršti od vitalnog, angažiranog i iznimno predanog muziciranja. Na programu su gudački kvarteti J. Haydna, B. Bartóka i L. van Beethovena.
U organizaciji Splitskog saveza športova, 7. veljače 2023. godine, tradicionalno će i ove godine biti proglašeni najuspješniji sportaši grada Splita za prethodnu 2022. godinu. Svečanost će, kako i priliči događaju, biti održana u toplom ambijentu koncertne dvorane Hrvatskog doma Split. Ne propustite sudjelovati u ovako velikom događaju i saznajte tko je prethodne godine zavrijedio ovako bitne titule.
Koncert mladih solista Umjetničke akademije Split iz klase doc. art. Žane Marendić održat će se u ponedjeljak 6. veljače u Salonu Jakova Gotovca s početkom u 18 sati.
Uz klavirsku pratnju višeg umjetničkog suradnika Zorana Velića nastupit će:
Rafael Đangradović
Filip Mikša
Tina Matković
Mia Gazdović
Matija Škiljo
Mila Ždero
Svojim dolaskom podržite rad ovih mladih glazbenika, a oni će vas nagraditi prekrasnom glazbom i izvedbom!
Ulaz je za sve posjetitelje slobodan!
Iza nas je godina koja je doista bila spektakulara što se sporta tiče. Sam njezin kraj pripao je nogometu, hrvatska reprezentacija oduševila nas je svojim predstavama u Kataru, a među nogometašima koji su utkali svoj dio u osvajanje brončang odličja je i Hajdukov kapetan Marko Livaja.
Riječ je o čovjeku koji je postao ikona sportskog Splita, gotovo da u gradu može što hoće. Nosi Hajduka, a i njegov obol u reprezentaciji je jako opipljiv. Sada su ga i njegovi kolege, igrači, kapetani, proglasili najboljim u ligi.
Konkurencija mu nije bezazlena. Jedan od onih koji su mu bacili rukavicu je i njegov, odnosno Hajdukov, strastveni navijač, vaterpolist splitskog Jadrana Jerko Marinić Kragić. Baš je Jerko bio jedan od junaka reprezentacije koja je u uzavreloj atmosferi splitske Spaladium Arene osvojila europsko zlato. Marinić Kragić, domaći tip, momak iz kvarta, spustio se do Lore i osvojio zlato, sa svojim suigračima. Dani su to koji će se dugo pamtiti i prepričavati, dani kada je vaterpolo bio top tema.
Taekwono klub Marjan opet je jak, tradicionalno, možemo reći, pa oni “nominiraju” europskog prvaka Ivana Šapinu, ali i Tonija Kanaeta i Paška Božića s europskim broncama. Tu je i atletičar Filip Mihaljević koji je postao prvak Europe. E to je doista veliko ostvarenje. Hrvatski rekorder u bacanju kugle Filip Mihaljević osvojio je naslov europskog prvaka na natjecanju u Münchenu, gdje je do zlata stigao hicem od 21,88 metra koji je izveo u posljednjoj seriji izjednačenog natjecanja.
Lijepa je bila godina i za sportašice. Najbolja hrvatska džudašica Barbara Matić obranila je naslov svjetske prvakinje u kategoriji do 70 kg nakon što je u finalu SP-a u Taškentu pobijedila drugu hrvatsku predstavnicu Laru Cvjetko. Obje su nominirane.
Fantastična Lena Stojković iz splitskog Marjana postala je svjetska prvakinja u taekwondou te tako Lijepom našom zatvorila svjetsku smotru u Meksiku. Sa samo dvadeset godina Lena je u istoj godini postala svjetska i europska seniorska prvakinja, štoviše, obranila je naslov prvakinje Europe u Manchesteru u svibnju da bi sad dvostrukom naslovu najbolje u Europi pridružila i naslov svjetske prvakinje - pohvalili su se na svojim stranicama u Tekwondo klubu Marjan. S pravom. Lena je doista čudesna. Imaju oni u svojim “vitrinama” i Brunu i Ivanu Duvančić s europskim broncama.
Kod momčadi, razloga za zadovoljstvo ima Lukša Jakobušić. Dva nejgova kluba su u konkurenciji, u Hajduku je predsjednik uprave, a u Jug Adriatic osiguranju dopredsjednik. Doduše, u vaterplskom klubu ne radi operativno, ali je formalno još tu. Hajduk je osvojio Kup Hrvatske, bila je to golema fešta, erupcija emocija. Jug je, pak, osvojioPrvenstvo, Kup i Superkup.
Tu su, uz klubove, dva jedriličarska para. Tudor Bilić i Tonči Stipanović kao srebrni na Svjetskom prvenstvu u klasi Zvijezda te braća Šime i Mihovil Fantela, treći na Svjetskom prvenstvu u klasi 49-er. Kod ekipa su razloga za zadovoljstvo imale splitske nogometašice, ŽNK Split - osvojile Prvenstvo i Kup. Opasna je bila i dubrovačka Ragusa, košarkašice s juga Dalmacije prvakinje su Hrvatske.
Pozivamo Vas u koncertnu dvoranu Hrvatskog doma u Splitu, kako bi zajedno sa nama saznali kome su ove godine pripale nagrade iz četiri kategorije.
Mezzosopranistica Jelena Kordić studirala je u klasi Martine Zadro na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i polazila je satove kod Ruže Pospiš Baldani. Trenutačno pohađa satove kod Shermana Lowea i Allison Oakes. Do sada je nastupala u brojnim opernim ulogama u prestižnim europskim opernim kućama kao što su Njemačka opera u Düsseldorfu, Semperopera u Dresdenu, Latvijska nacionalna opera u Rigi, Državno kazalište u Braunschweigu, Litavsko nacionalno kazalište u Vilniusu, HNK u Zagrebu te u dvorani Concertgebouw u Amsterdamu. Od 2018. članica je Nacionalnog kazališta u Mannheimu. Među brojnim koncertnim nastupima ističu se oni uz Luksemburšku filharmoniju, Zagrebačku filharmoniju te uz Simfonijski orkestar HRT-a u Verdijevu Rekvijemu pod ravnanjem Plácida Dominga. Zapaženi su i njezini gala koncerti u Meksiku i Weimaru i turneja po Južnoj Koreji.
Gruzijski tenor Irakli Kakhidze stekao je glazbeno obrazovanje na konzervatoriju u rodnom gradu Batumiju, diplomirao 2005. godine, a pohađao je i majstorske tečajeve kod Lea Nuccija i Ruggera Raimondija. Nakon studija bio je član opernog studija Državnog glazbenog centra u Batumiju, gdje je odigrao širok raspon uloga u operama Verdija, Puccinija, Donizettija, Mascagnija, Bizeta i Mozarta. Dobitnik je nagrade Gruzijskog kazališnog društva za ulogu Turiddua u Mascagnijevoj Cavalleriji rusticani i laureat je natjecanja Lado Atanéli. Godine 2014. bio je finalist Paris Opera Awards. Od 2011. do 2013. bio je član Centre National d'Artistes Lyriques (CNIPAL) u Marseilleu i Avignonu, a od sezone 2017./2018. član je ansambla Nacionalnog kazališta u Mannheimu. Gostujući angažmani odveli su ga u operne kuće u Nanyju, Bordeauxu, Tbilisiju, Dortmundu, Kielu, Weisbadenu, Bergenu, Rigi, Helsinkiju, Hong Kongu i Daeguu (Južna Koreja).
Njemački pijanist i dirigent Elias Corrinth od kolovoza 2022. angažiran je kao glazbeni asistent i pijanist u prestižnoj Državnoj operi u Berlinu, i to na poziv generalnog glazbenog ravnatelja, maestra Daniela Barenboima. Godine 2016., nakon studija u Leipzigu, Zürichu i San Franciscu, pridružio se Nacionalnom kazalištu u Mannheimu gdje je bio dirigent i asistent glazbenog ravnatelja Alexandra Soddyja. Njegov repertoar dirigenta obuhvaća djela od barokna do suvremene glazbe, a u fokusu njegova djelovanja kao pijanista, vokalnog pedagoga i istraživača glazba je Richarda Wagnera. Pobjednik je natjecanja Richard Wagner u Leipzigu 2014. i bio je asistent na festivalu u Bayreuthu 2019. godine. Surađivao je s dirigentima kao što su Christian Thielemann, Simone Young i Valerij Gergiev.
Opera La favorita (Favoritkinja) Gaetana Donizzetija (1797. - 1848.) iz 1840. govori o romantičnim borbama kralja Kastilje, Alfonsa XI., i njegove ljubavnice, favorite (omiljene) Leonore, u pozadini političkih lukavstava maurske Španjolske i života Katoličke Crkve.
Leonore je zaljubljena u Fernanda, bivšeg novaka u samostanu, sada časnika u španjolskoj vojsci. Fernanda kralj nagrađuje za iskazanu hrabrost u borbi, a ne znajući da je ona kraljeva favorita, Fernand traži Leonorinu ruku - kralj mu je daje. Leonore je spremna žrtvovati vlastitu sreću kako bi usrećila Fernanda i odluči mu reći istinu, što govori u ariji iz 3. čina Oh, mio Fernando... Scritto é in ciel! (O moj Fernando... Zapisano je na nebu!).
Glavno je lice opere Traviata Giussepea Verdija (1813. - 1901.), praizvedene 1853., Violetta Valéry, milosnica bogataša koja slučajno susreće mladića Alfreda s kojim doživi iskrenu ljubav, a zatim ju gubi zbog nemilosrdnih predrasuda. Na kraju umire u siromaštvu, napuštena i shrvana bolešću.
U ariji Oh mio rimorso (Oh moje grizodušje) iz 3. čina opere Alfreda muči grižnja savjesti i on se zaklinje da će oprati sramotu što je toliko neuk. Odmah odlazi u Pariz kako bi spriječio Violettu da proda svoje stvari.
Vječno aktualna opera Carmen (praizvedena 1875.) Georgesa Bizeta (1838. - 1875.) o ljubavi i slobodi vrlo je dobro poznata i onima koji nisu uobičajena operna publika, ponajviše zbog strastvene ljubavne priče, blistavo napisanih arija i prizora koji suptilno citiraju španjolski folklor.
Nakon što je Carmen uhićena zbog tučnjave s drugom djevojkom u tvornici cigareta, Don Joséu je dodijeljen nadzor nad njom. U znamenitoj seguidilli iz 1. čina Près des remparts de Séville (U blizini zidina Seville) Carmen pjeva kako želi ići u gostionicu prijatelja Lilliasa Pastie i insinuira kako bi voljela da Don José pođe s njom.
U završnom velikom duetu između Don Joséa i Carmen C'est toi?.. C'est moi! (Jesi li ti? Ja sam!) u 4. činu opere, Carmen konačno priznaje svoju ljubav prema Toreadoru, a Don José je probode izjavljujući joj svoju ljubav.
Melodrama u tri čina L'Arlesiana talijanskog skladatelja Francesca Cilee
(1866. - 1950.) nastala je 1897. prema libretu Leopolda Marenca i govori o ljubavnoj priči Federica koji je opsesivno zaljubljen u djevojku iz Arlezije koja, iako se nikada ne pojavljuje na pozornici, postaje protagonistica djela.
Federico očajava zbog svoje izgubljene ljubavi u ariji iz 2. čina È la solita storia del pastore (To je uobičajena priča o pastiru), poznatoj i kao Lamento di Federico (Federicova tužaljka).
Pojedini ulomci iz opera i glazbenih drama Richarda Wagnera (1813. - 1883.) pronašli su svoje mjesto i na repertoaru mnogih velikih pijanista zahvaljujući ponajprije briljantnim transkripcijama Franza Liszta. Večeras, vjerojatno po prvi put u Hrvatskoj, imate priliku poslušati Parafrazu na motive iz Wagnerove opere Tristan i Izolda, koju je sačinio Lisztov suvremenik, veliki pijanist, cijenjeni skladatelj i vješti obrađivač djela iz devetnaestoga stoljeća, Poljak Karl Tausig
(1841. - 1871.).
Mila Gojsalića povijesna je glazbena drama u tri dijela s prologom Jakova Gotovca (1895. - 1982.) za koju je libreto, prema vlastitoj istoimenoj poemi, priredio Danko Angjelinović. Gotovca je osobito nadahnula legenda o mladoj Mili Gojsalić, koja je 1530. u borbi protiv turskih osvajača hrabro žrtvovala život za slobodu Poljica. Opera je praizvedena 1952. godine.
U 3. činu Mila, smrtno ranjena, leži na stubištu svoje kuće. Dolaze Poljičani predvođeni knezom Ivanom, vojvodom Petrom i Kolumbatom: radost pobjede nad Turcima pomućena je junačkim stradavanjem kneževe kćeri. Mila se posljednjom snagom oprašta sa svima. U osvit nove zore Poljičani, tugujući nad njezinim mrtvim tijelom, ponosno prihvaćaju njezinu himnu O zemljo naša.
Premda okarakterizirana kao komorno djelo s trijumfalnim maršom, opera Aida (iz 1870.) najspektakularnija je Verdijeva opera. Radames, pobjednički egipatski ratnik zaljubljen je u Aidu, etiopsku princezu robinju. Faraonova kći Amneris planira osvojiti Radamesa što dovodi do gorkoga ljubavnog trokuta nabijenog najsnažnijim emocijama.
Radames je optužen da je Aidi odao vojne tajne i sada je u zatvoru i čeka suđenje za izdaju. Amneris ga voli i želi vjerovati da je nevin, ali ne može pomiriti silne dokaze protiv njega. U duetu iz 4. čina L'aborrita rivale a me sfuggia (Mrski mi suparnik izmiče) ona ga pozove i predloži mu da prizna zločin, a zauzvrat će ona intervenirati i spasiti ga.
Turandot je posljednja Puccinijeva opera nastala 1924. i u njoj okrutna kineska princeza Turandot prisiljava potencijalne plemenite prosce da odgovore na tri zagonetna pitanja. Već je mnoge pogubila kad se Nepoznati Princ (mladi Calaf), koji skriva svoje ime, beznadno zaljubi u princezu.
Nakon što ga robinja Liú plačući moli da ne riskira život igrajući smrtonosnu igru kako bi osvojio princezu Turandot, u ariji iz 1. čina Non piangere, Liù (Ne plači, Liù) Calaf joj nježno odgovara moleći je da ne plače.
Glasnik je upravo objavio da nitko neće spavati u gradu Pekingu dok princeza ne sazna Calafovo ime. Calaf, koji je pristao na to da ga ubiju ako Turandot prije jutra sazna njegovo ime, nije zabrinut. U čuvenoj ariji iz 3. čina Nessun dorma (Nitko ne spava) siguran je da će on biti jedini koji će otkriti svoje ime princezi, a to će učiniti tek kada dođe jutro i kada princeza pristane na to da mu postane supruga.
Najpoznatija opera Francesca Cilee zasigurno je Adriana Lecouvreur (iz 1902.). Temelji se na životu francuske glumice Adrienne Lecouvreur (1692. - 1730.). Iako su u operi neki likovi povijesne osobe, radnja je uglavnom je izmišljena.
Princessa de Bouillon čeka da Maurizio stigne na tajni sastanak. U ariji iz 2. čina Acerba voluttà (Gorka milina) ona se žali na bol koju ljubav donosi i pita se hoće li Maurizio uopće doći.
Jednočinka Cavalleria rusticana Pietra Mascagnija (1863. - 1945.), remek-djelo opernog verizma, opera je koja je na praizvedbi 1890. izazvala jednu od najvećih senzacija u povijesti opere. Ovaj scensko-glazbeni dragulj natopljen je strašću i osvetom kao glavnim pokretačkim motivima.
Duet Tu qui Santuzza? (Ovdje si Santuzza?) iz 1. čina govori o svađi Santuzze i Turiduua ispred crkve zbog Santuzzine ljubomore.
U trenutku kada znamo da će cijela priča završiti tragedijom i suzama, Mascagni nam nudi Intermezzo sinfonico - vedrinu i ljepotu nedvojbeno jednog od najomiljenijih trenutaka u povijesti opere izvedenog na praznoj pozornici.
Operu Adel i Mara skladao je Josip Hatze (1879. - 1959.) 1932. godine pod utjecajem učitelja Mascagnija, a u njoj je opisao stvarni događaj iz splitske povijesti koji govori o nesretnoj ljubavi Adela i Mare.
Sam kraj večerašnjeg koncerta donosi poznatu himnu Splitu - uglazbljene nostalgične stihove Branka Radice u ariji Oj, Splite grade, koju Adel pjeva u 3. činu opere.
