Search

Vesna Podrug, klavir

Splitski krug

Franz Schubert: Tri klavirska komada, D. 946

  • Allegro assai
  • Allegretto
  • Allegro

Sergej Prokofjev: Klavirska sonata br. 2 u d-molu

  • Allegro, ma non troppo
  • Scherzo
  • Andante
  • Vivace

Ivan Božičević: Shaken From a Crane's Bill

J. S. Bach/Ferruccio Busoni: Chaccona

Nizu koncerata prominentna splitska pijanistica Vesna Podrug 11. ožujka pribrojit će solistički recital koji obuhvaća neke od vrhova pijanističkog repertoara, sparujući Schuberta, Prokofjeva i Božičevića. Ivan Božičević, skladatelj i profesor kompozicije na splitskoj Umjetničkoj Akademiji, ostvario je u 2021. godini niz međunarodnih uspjeha. Na natječaju Koledža Ithaca (SAD) za jazz kompoziciju za big band, Božičevićevoj Salbunadi dodijeljen je pobjednički „Grand Prize“, u konkurenciji više od 120 skladbi. Božičevićevu skladbu je 30. travnja ove godine izveo Ithaca College Big Band pod ravnanjem Michaela Titlebauma.

***

Posljednja godina prerano okončanog života Franza Schuberta (1797.-1828.) donijela je Schubertu konačno prepoznavanje u širem krugu javnosti, kao i financijske uspjehe. Schubert je veći dio svog života proveo relativno slabo poznat, osim među užim krugom poklonika. Kao član društva prijatelja glazbe, Gesellschaft der Musikfreunde (poznatijeg kao bečki Musikverein), uspijeva u ožujku 1828. organizirati vlastiti veliki koncert (povodom prve obljetnice smrti L. van Beethovena) i zadobiti svu pozornost bečke javnosti. Njegova karijera tek je trebala procvjetati. U svibnju iste godine nastaju Drei Klavierstücke D. 946 (Tri klavirska komada) koja u Schubertovom rukopisu nisu posebno imenovana. Stekavši ugled vodećeg romatničara tek nakon smrti, posredstvom svojih nasljednika Mendelssohna, Schumanna, Listza i Brahmsa, tek se tada stječe uvid u veliku raznolikost i bogastvo njegova opusa. Godine 1868. Brahms anonimno uređuje i objavljuje Tri klavirska komada D. 946, objedinjujući ih u ciklus iako nije sigurno jesu li originalno tako zamišljena. Prvim u es-molu dominira nemirna, žustra glazba glavnog ulomka, koji se izmjenjuje s dvjema mirnijim epizodama meditativnog karaktera. Druga od tih epizoda u rukopisu je prekrižena, ali Brahms ju je odlučio zadržati (međutim izdavači i pijanisti češće poštuju Schubertovu odluku). Drugi komad u Es-duru je najizvođeniji, počinje mirnim lirskim ulomkom koji se izmjenjuje dvama bržim ulomcima, triom u C-duru i triom u as-molu. Posljednji komad u svijetlom C-duru počiva na živahnim sinkopiranim ritmovima i nepravilnim, variranim frazama, nalik foklornom plesu.

Kao skladatelj i pijanist, Sergej Prokofjev (1891.-1953.) neka od najvažnijih djela svoga raznolikog opusa posvećuje klaviru, napisavši čak šest koncerata za klavir, kao i brojna djela za klavir solo. Njegovih deset sonata (jedanaesta ostaje samo u skicama), nezaobilazan su dio pijanističkog repertoara. Mladenačka Druga sonata za klavir u d-molu, op. 14 iz 1912. već pokazuje jedinstven skladateljev glazbeni jezik. Unutar klasičnog okvira sonate, u njoj bujaju modernističke glazbene geste, u svakom od četiri stavka pokazujući različita lica Prokofjevljeve glazbene osobnosti. Prvi stavak odvažan je, s virtuoznim pijanističkim ulomcima, koji se odmjenjuju s introspektivnim, gotovo romantičnim glazbenim mislima, koje su svejedno ispunjene zaigranim disonancama. Snažna ritmičnost i klaunovska gesta jasan su potpis Prokofjeva u drugom stavku. Treći stavak gotovo je statičan, sa svojim polaganim promjenama koje se gotovo neprijetno odvijaju u harmoniji ispod melodija, čiji blag tijek prekida motiv skoka koji preuzima iz prve teme prvog stavka. Posljednji stavak pršti brzim ritmovima, iz kojih se rađaju opet zaigrane geste, nalik onima u prvom stavku, ali sada potencirane kroz još raznolikiju paletu ritmova i teatralnih dekoracija. Prokofjev je Drugu sonatu posvetio prijatelju s Konzervatorija u Sankt Peterburgu, Maximilianu Schmidthofu, koji je 1913. godine počinio samoubojstvo. Sonatu je praizveo sam Prokofjev 1914. godine u Moskvi.

Često opisivan kao minimalist, skladatelj Ivan Božičević, ujedno i orguljaš, pijanist, obrađivač i jazz glazbenik, pojašnjava kako je u njegovom glazbenom jeziku u fokusu „estetski pristup pri kojem se sa što manje sredstava želi izraziti što više, ali je harmonijski jezik bogatiji od onoga koji se javlja u stilu minimalizma“. U svojim djelima, koja sežu od solističkih i komornih do simfonijskih, traga za „unakrsnom oplodnjom“ različitih stilova i razdoblja koja ga zanimaju, od baroka, preko elektronike, do stilova kao što su jazz i world music. U skladbi Shaken From a Crane's Bill (Otresene sa ždralova kljuna), nadahnuće pronalazi u haiku poeziji kineskog pjesnika i zen majstora iz 13. stoljeća, Dōgena. Kapi koje se javljaju u Dōgenovoj kratkoj impresiji (S čime ću/Usporediti svijet?/S mjesečinom, koja se odražava/U kapima rose/Otresenim sa ždralova kljuna), nadahnjuju skladbu čiji meki peteroglasni akordi i rastvorbe ispunjene raspršenim tonovima melodije, prizivaju atmosferu drevne meditacije. Skladba je originalno pisana za sastav violine, klarineta i klavira, te je pobijedila 2018. na natječaju udruge Random Access Music iz New Yorka.

Monumentalno djelo, Chaconna Bach-Busonija, originalno je finalni stavak Partite br. 2 za violinu solo BWV 1004 Johanna Sebastiana Bacha (1685.-1750.), koja nastaje u periodu od 1717.-1720. u Köthenu. Posljednji stavak, Chaconna počiva na formi varijacija nad temom u basu (u ovoj Chaconni više je od šezdeset varijacija) i najdulji je stavak u ovoj partiti. Vrlo često se izvodi zasebno, a doživjela je i niz transkripcija za izvođenje na drugim instrumentima. Jedna od

najvažnijih je ona Ferruccia Busonija (1866.-1924.), skladatelja i pijanista, koji je svoje oduševljenje za Bacha pokazao u najranijoj dobi, te studirao njegovu glazbu već za vrijeme školovanja u Beču, nastavljajući proučavati djela velikog majstora tijekom cijelog života. Svoju transkripciju Busoni je skladao kasnih devedesetih godina devetnaestog stoljeća i posvetio ju pijanistu Eugeneu d'Albertu, a često ju je i sam izvodio na svojim recitalima. Za razliku od prijašnje Brahmsove transkripcije Bachove Chaconne za klavir za lijevu ruku, koja vjerno prati original, Busoni u svojoj raskošnoj transkripciji Bachovih varijacija, temu varira na vlastiti način u duhu Bacha, pridajući joj grandioznost zvuka klavira, te ističući različite boje i virtuozne aspekte veličanstvene i ujedno dirljive Bachove teme.

Zrinka Matić

***

Vesna Podrug Kossjanenko rođena je u Splitu, gdje je započela svoje glazbeno obrazovanje u klasi prof. Gordane Lentić. Osvojila je šest prvih nagrada na republičkim i saveznim natjecanjima u bivšoj Jugoslaviji. Godine1986. dobila je stipendiju Sveučilištu za glazbu i scenske umjetnosti u Beču kod prof. Paula Badure-Skode. Godine 1988. snimala je za ORF, a 1989. bila je stipendistica Ministarstva za znanost Republike Austrije. Godine 1992. završava studij klavira naslovom Magistra umjetnosti. Usavršavala je klavirsku komornu glazbu kod prof. Georga Eberta, na istom Sveučilištu završava i pedagoški odjel za naslov profesora.

Za vrijeme studija Vesna Podrug svira brojne recitale: Bösendorfer Saal - Beč, Seckau – Tjedni kulture, Radtstadt – Kulturno ljeto, Dalmacijakoncert, Egremont-Velika Britanija, Splitsko i Hvarsko ljeto, te nastupa solistički s orkestrom HNK u Splitu pod ravnanjem Borisa Papandopula i Ive Lipanovića. Vesna Podrug je osam puta izvela Beethovenov Peti koncert s orkestrom Bečke države opere. Nastupala je s renomiranim umjetnicima: Davidom Grigorjanom, Vladimirom Kossjanenkom, Soo Kyung Hong, Goranom Listešom, Isabell Bringmann, Martinom Serafin i Michelangelom Cavalcantijem u poznatim koncertnim dvoranama kao što su Musikverein, Konzerthaus i Staatsoper u Beču, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog i Hrvatski glazbeni zavod u Zagrebu i Conservatorio Giuseppe Verdi u Milanu. Održala je brojne koncerte u Austriji, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Švicarskoj, Irskoj, Velikoj Britaniji, Finskoj, Turskoj i Hrvatskoj. Ističu se koncerti s belgijskim violistom Michaelom Kugelom te američkom sopranisticom Denyce Graves na 53. Dubrovačkim ljetnim igrama, s francuskim violistom Gerardom Causseom na festivalu u Hartbergu/Austrija, s austrijskim flautistom Karl-Heinz Schützom na Falaut-festivalu u Milanu, s kineskom sopranisticom Hui He na 61. Dubrovačkim ljetnim igrama te Gudačkim kvartetom Tartini iz Ljubljane na 56. Splitskom ljetu.

Godine 1999. zajedno s Vladimirom Kossjanenkom snimka za bečku diskografsku kuću Extraplatte album Music for Viola s Vladimirom Kossjanenkom, a 2002. In Memoriam Shostakovich s Michaelom Kugelom. Ovo izdanje The Strad Magazine London izabrao je kao najbolji Recital Disc – Strad Selection. Pored pedagoške djelatnosti na bečkom Sveučilištu (Wiener Volkshochschule), predavala je i na mnogobrojnim ljetnim seminarima. Vesna Podrug bila je angažirana kao stalni korepetitor u Bečkoj državnoj operi, te kao pedagoški suradnik na Sveučilištu za glazbu i scensku umjetnost u Beču. Od 2007. djeluje kao docent za klavir na Umjetničkoj Akademiji u Splitu.

Objavljeno:
2. 9. 2023.

Program

Franz Schubert: Tri klavirska komada, D. 946

  • Allegro assai
  • Allegretto
  • Allegro

Sergej Prokofjev: Klavirska sonata br. 2 u d-molu

  • Allegro, ma non troppo
  • Scherzo
  • Andante
  • Vivace

Ivan Božičević: Shaken From a Crane's Bill

J. S. Bach/Ferruccio Busoni: Chaccona

Nadolazeći događaji

<
>