Split je grad kolijevka hrvatske države, grad u kojemu se održao Prvi crkveni sabor 925. godine, zahvaljujući kojemu imamo prve dokumente o postojanju Hrvatskoga kraljevstva. U Splitu se tada okupio vrh Crkve i Kraljevstva, na čelu s prvim hrvatskim kraljem Tomislavom.
Iako se ne zna gdje i kada je točno okrunjen, Tomislav je titulu kralja nosio u trenutku ovog dobro dokumentiranog povijesnog događaja, tako da se tradicionalno ta godina uzima kao godina njegove krunidbe.
Tisućljeće i stotinu godina prošlo je otada, a splitska prvostolnica i Peristil pod njom, kao drevni svjedoci tih davnih događaja, bit će i poprište proslave tisuću i stote obljetnice krunidbe kralja Tomislava.
Događaj će uveličati koncert Zagrebačke filharmonije, jedne od najstarijih glazbenih institucija u Hrvatskoj neprekinute tradicije, koja u Split dolazi pod ravnanjem maestra Ivana Josipa Skendera. Odabir glazbenih ulomaka u znaku je slavlja, na početku s blještavom Glazbom za kraljevski vatromet Georga Friedricha Händela, skladbom nastala 1749. za proslavu kojim je obilježen završetak Rata za austrijsko nasljeđe, koja je vrlo brzo nakon prve izvedbe postala naširoko izvođeno djelo, prepoznatljivo po zvuku svojih sjajnih fanfara. Pretklasične Simfonije Luke Sorkočevića jedan su od stupova stoljeća hrvatske glazbe, čije su nadahnute, prepoznatljive melodije i vješto oblikovane forme simbol kultiviranosti i ljepote okružja iz kojeg su potekle. Još jedno vrhunsko djelo slavljeničkog repertoara je Krunidbena misa Wolfganga Amadeusa Mozarta, napisana povodom krunidbe Franje II. za cara Svetog rimskog carstva u Salzburgu 1779. godine. Jakov Gotovac kao najsjajniji epigon nacionalnog stila i hrvatske opere 20. stoljeća, svoje je nadahnuće najvećim dijelom crpio iz dalmatinskog folklora, kako klapskog pjevanja tako i oporih suzvučja Zagore. U svojoj šestoj operi, Đerdan, nastaloj 1955. godine, nadahnjuje se novelama Dinka Šimunovića Đerdan i Alkar, prenoseći ih u glazbu jarkog mediteranskog svjetla, zbog čega je često uspoređuju s najpoznatijom Gotovčevom operom i nazivaju "malim Erom". Predstavnik moderne u hrvatskoj glazbi, Blagoje Bersa, jedan je od stupova hrvatske glazbe prve polovice 20. stoljeća, koji je u svojim djelima donio dah kozmopolitizma a ujedno, posebno u orkestralnim djelima, pronalazio nadahnuće u bliskom krajoliku svoje domovine. Njegova kratka orkestralna djela, Idila i Capriccio-Scherzo nadahnuta su skladateljevim uspomenama: Idila u kojoj donosi neke od najupečatljivijih taktova koje je napisao u cijeloj karijeri, uspomena je na njegov brak i na Split, u kojem provodi kratko ali idilično mladenačko vrijeme nakon završetka Konzervatorija u Beču, a Capriccio-Scherzo ispunjen je ironijom i mračnom zaigranošću, koju donosi pogled na različite životne peripetije. Aleluja iz Händelova oratorija Mesija ulomak je raskošnog višeglasja nad poletnim strukturama orkestra, koje stoljećima plijeni svojim entuzijazmom i ostaje jednim od najizvođenijih slavljeničkih zborova cijele glazbene literature.
Zagrebačkoj filharmoniji pridružuju se solisti i Komorni zbor Ivan Filipović, čiji je zborovođa Goran Jerković.
...
Popusti se primjenjuju! Više informacija o prodaji i popustima u sezoni 2024./2025. možete pronaći ovdje.
Pripremite se za audiovizualni spektakl kakav još niste doživjeli! Eksperimentalni pop duo Libar predstavlja svoj novi EP "Nova Zemlja" u Koncertnoj dvorani Ive Tijardovića (Hrvatski Dom Split) 24. travnja 2025.! 🎶
Uz koncertni nastup nove postave i bogatu orkestraciju gostujućih glazbenika, bit će prikazan i istoimeni glazbeni film autora Kralja Sunca! 🎬 Četiri poglavlja filma čine video spotovi za četiri singla s EP-a: "Nova Zemlja", "Kliješta", "Nokturno" i "Krojeni za kraj".
Libar, kojeg danas čine osnivač i frontmen Nikola Čelan i te skladatelj i multi instrumentalist Antun Devčić, otprije je poznat publici po svojim zaraznim singlovima i jedinstvenim obradama. Njihov novi EP "Nova Zemlja" konceptualni je soundtrack ovog filma, moderna audiovizualna pop-opereta koja će vas odvesti na nezaboravno putovanje kroz zvuk i sliku.
"Glazbena vizija kojom raspolaže Libar na vrlo originalan način predstavlja spoj nečeg vrlo globalnog i nečeg vrlo lokalnog, a što se rijetko čuje." (Zvonimir Dusper – Dus, glazbeni producent)
Liburnijski glazbenik i vizualni umjetnik Vedran Ružić publici će predstaviti svoje autorske jazz skladbe presjekom šest autorskih albuma nastalih u proteklih 10 godina, od kojih i onoga nagrađenog Porinom. Osim tradicionalnog jazz izričaja koji se proteže kroz prve albume, na posljednja dva albuma Ružić je zakoračio u istraživačke vode i skladao glazbu nestabilnosti s elementima slučajnosti. Posebnost Ružićevog opusa je multimedijalni i konceptualni pristup, što će splitska publika doživjeti iz prve ruke kombinacijom izložbe i koncerta.
Vedran Ružić (Rijeka, 1986.) vizualni je umjetnik i jazz-glazbenik (kontrabas i bas gitara). Pohađao je Jazz konzervatorij u Klagenfurtu, a diplomirao je 2018. godine na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, smjer slikarstvo. Iza sebe ima četrdesetak samostalnih te petnaestak zajedničkih izložbi u galerijama u Hrvatskoj i inozemstvu, a posljednjih godina fokusirao se na multimedijalni pristup umjetnosti. Autor je šest jazz-albuma, scenarist dva filma (redatelj jednog) te dobitnik nagrade Porin 2017. godine u kategoriji najboljeg albuma jazz glazbe. Višestruki je dobitnik strukovne nagrade Status u kategoriji najboljeg jazz kontrabasista (2012. te 2023. godine) te najboljeg jazz basista u Hrvatskoj (2020. i 2024. godine).
Autorski jazz albumi:
Hrvatski dom Split najavljuje posebno osmišljen program Koncertnog laboratorija za naše najmlađe za nadolazeće školske praznike u veljači.
U Koncertnoj dvorani Ive Tijardovića i Glazbenom salonu Jakova Gotovca pripremili smo razne radionice, bajkaonice, predstave, projekcije crno-bijelih filmova i crtića uz glazbenu pratnju, slikovnice i drugo.
*sve aktivnosti su otvorene i za naše Glazbene istraživače u Koncertnom laboratoriju u sklopu njihove pretplate
RASPORED
24. veljače
10:00 | Bajkaonica uz Tetu Operetu (radionica uz slikovnicu Tete Operete, 5€)
11:00 | Glazbeni vremeplov Tete Operete (predstava, 5€)
26. veljače
11:00 | Projekcije filmova Charlie Chaplina i Mickey Mousea (uz glazbenu pratnju u živo, 5€)
27. veljače
11:00 | Karneval životinja - Pjevaj, pleši, sviraj, slušaj (glazbena radionica mlađi uzrast - niži razredi osnovne škole, 5€)
28. veljače
11:00 | Karneval životinja - Od ideje do skladanja (glazbena radionica za stariji uzrast djece - više razrede osnovne škole 5€)
01. ožujka
11:00 | Muzikoterapijska radionica "Glazba i ja" (radionica, 5€)
Za sve dodatne informacije možete nam se obratiti na marketing@hdsplit.hr ili telefonski na 091 111 1419.
“Okovani Prometej”, 2021./22.(100 varenih samostojećih lanaca kružolikog postava visine 210 cm, kamenje, video projekcija na zidu, zvuk Skrjabinove simfonije)
Jedni od najvećih predstavnika ideala sveobuhvatnog umjetničkog djela (njem. Gesamtkunstwerk) bili su Wagner i Skrjabin koji su svoja djela ponekad stvarali ravnopravnom i naglašenom suradnjom više oblika umjetnosti. Njihov nedovršeni misterij trebao je biti sinteza svih umjetnosti. Ideal ujedinjenja svih umjetničkih vrsta najviše su htjeli izvesti preko kazališta.
Instalacija je koja povezuje mit o Prometeju, grčkome bogu koji je smrtnicima dao vatru. Upravo je ta priča bila inspiracija kompozitoru Aleksandru Skrjabinu za simfoniju Prometej / Poema vatre. Ova je instalacija nastala inspirirana upravo Skrjabinom i Eshilom, odnosno pričom o Okovanomu Prometeju. Grčki tragičar Eshil je svojevremeno znatno unaprijedio opremu pozornice (slikarijama, kazališnim strojevima, trubljama, pojavama duhova) te je uz to upotrebljavao prave scenske efekte. Drame je spajao u sadržajne cjeline trilogija te je time stvorio mogućnost vremenske perspektive velikog stila. Wagner je smatrao da su grčke tragedije iz Eshila bili dosad najbolji primjeri ukupne umjetničke sinteze.
Nedovršeni misterij za Skrjabina bila je sinteza svih umjetnosti, a predviđao je čak i upotrebu mirisa. Pojedine je glazbene tonove vezivao uz određene boje, te je tako u Prometeju skladao i dionicu za svjetlosni glasovir, odnosno da se prema pojedinim djelovima simfonije prjiciraju različita obojana svjetla unutar prostora. U tom je djelu koristio svoj mistični akrod, poznat i kao Prometejev akord.
Instalacija Okovani Prometej sastoji se od varenih lanaca, video projekcije te glazbenog ulomka. Uz ovaj rad je projiciran montirani video svjetskih požara skinutih sa interneta kao prikaz ljudske katastrofe današnjice, koja svojim mjenjanjem nijansi spektra boja (kao primjer mjenjanja boje u Skrjabinovom ulomku) daje naglasak i na povezanosti sa zvukom. Kroz rad je dan naglasak na povezivanje čvrste konstrukcije instalacije prikaza okovanosti, obojane slike videa požara i Skrjabinove simfonije kao pojačani doživljan Gesamstkunstwerka, odnosno sveobuhvatnog umjetničkog djela.
“Što? Vatre plam sad ima stvor kratkovjeki?...
…Pomažuć smrtinicima, sad padoh u jad.”
(ulomak iz Eshilovog “Okovanog Pormeteja”)
Simfonijska bajka Peća i vuk napisana je svrhu edukacije najmlađih kazališnih gledatelja. Skladana je za gudački orkestar kojem su pridruženi puhačka sekcija i udaraljke, kao i narator. Svaki je lik priče predstavljen jednim instrumentom. Radnja je jednostavna - dječak Peća provodi dane u djedovoj kućici u šumi. Jednog dana ostavi otvorena vrata dvorišne ograde i krene na livadu. Djed upozorava Peću na opasnost od vuka, ali Peća mu ne vjeruje, bježi od kuće i kreće u susret opasnosti.
Simfonijska bajka Peća i vuk napisana je svrhu edukacije najmlađih kazališnih gledatelja. Skladana je za gudački orkestar kojem su pridruženi puhačka sekcija i udaraljke, kao i narator. Svaki je lik priče predstavljen jednim instrumentom. Radnja je jednostavna - dječak Peća provodi dane u djedovoj kućici u šumi. Jednog dana ostavi otvorena vrata dvorišne ograde i krene na livadu. Djed upozorava Peću na opasnost od vuka, ali Peća mu ne vjeruje, bježi od kuće i kreće u susret opasnosti.
...
Popusti se primjenjuju! Više informacija o prodaji i popustima u sezoni 2024./2025. možete pronaći ovdje.
Simfonijska bajka Peća i vuk napisana je svrhu edukacije najmlađih kazališnih gledatelja. Skladana je za gudački orkestar kojem su pridruženi puhačka sekcija i udaraljke, kao i narator. Svaki je lik priče predstavljen jednim instrumentom. Radnja je jednostavna - dječak Peća provodi dane u djedovoj kućici u šumi. Jednog dana ostavi otvorena vrata dvorišne ograde i krene na livadu. Djed upozorava Peću na opasnost od vuka, ali Peća mu ne vjeruje, bježi od kuće i kreće u susret opasnosti.