Ovogodišnje Dane francuskog jezika i kulture u organizaciji Prokulture – Opservatorija kulturnih politika - Split otvorit će pijanist Tomislav Damjanović. Mladi glazbenik, rodom s Brača,  dolazi u Split nakon solističkog koncerta u zagrebačkoj dvorani Lisinski. Umjetničko obrazovanje započeo je u splitskoj glazbenoj školi Josipa Hatzea nakon čega je nastavio školovanje na akademijama u Zagrebu, Weimaru i Grazu kod priznatih imena klavirske pedagogije poput profesora Grigoryja Gruzmana i Milane Chernyavske.

Stilski raznolik program recitala započinje klavirskim minijaturama francuskih velikana glazbenog impresionizma Claudea Debussyja (Etida Pour les agréments) i Mauricea Ravela ( Une barque sur l'océan iz ciklusa Miroirs). Prvi dio recitala zaokružuje dramatičnom sonatom u c-molu, KV 457 Wolfganga Amadeusa Mozarta u kojoj se okvirnim stavcima sažetog tkiva, punim eksplozivne nabijenosti kontrastira središnji široki stavak, mirni i lirski Adagio u Es-duru.

U drugom dijelu koncerta slijedi integralna izvedba četiri Scherza Frédérica Chopina. Ova skupina samostalnih, necikličkih djela za klavir ubraja se među skladateljeva središnja i najizvođenija djela. Karakteriziraju ih nedekorativna, već tematski osmišljena virtuoznost, te turbulentan emocionalni svijet koji nadilazi klasični pojam scherza, kao vedrog i duhovitog stavka simfonije ili sonate.

Manifestacija utemeljena 1993.    ::    Manifestation fondée en 1993.

Supružnici Marcus i Jean Baylor, koji djeluju pod nazivom The Baylor Project, donose savršen glazbeni spoj stilova, emocija i iskustava. Njihov se glazbeni svjetonazor zasniva na utjecajima jazza, gospela, bluesa i soula. Sastav već godinama ostvaruje moćne, dinamične i poletne izvedbe kojima osvaja publiku diljem svijeta.

Dr. sc. Stefan Cvetković (1983.) diplomirao je i doktorirao na Odsjeku za muzikologiju Fakulteta muzičke umjetnosti u Beogradu. Od 2011. djeluje kao glazbeni urednik na Trećem programu Radio Beograda, a od 2015. godine na Katedri za muzikologiju Fakulteta muzičke umjetnosti u Beogradu u zvanju asistenta, a zatim i docenta na Odsjeku za muzikologiju. U središtu njegova profesionalnog interesa je glazbena izvođačka praksa s fokusom na pijanističkim praksama. Sudionik je brojnih znanstvenih skupova, autor radova objavljenih u publikacijama u zemlji i inozemstvu te urednik dviju stručnih publikacija. Surađivao je s diskografskim kućama CPO i Sony Classical kao autor programskih knjižica, kao i s više kulturnih institucija na realizaciji različitih muzičkih projekata. Angažiran je kao koordinator u menadžmentu pijanista Ive Pogorelića. Dobitnik je nagrade iz fonda Vlastimir Peričić Fakulteta muzičke umjetnosti u Beogradu 2010. godine te nagrade Pavle Stefanović za glazbenu esejistiku i kritiku za 2021. godinu. Član je Udruženja kompozitora Srbije, Hrvatskog društva Aleksandar Skrjabin i Muzikološkog društva Srbije.

Nagrađivani ruski pijanist i čest gost svjetskih koncertnih pozornica, Alexander Sinchuk, posebno je tražen interpret skladbi A. Skrjabina, P. I. Čajkovskog i S. Rahmanjinova. O proslavi 150. obljetnice rođenja Sergeja Rahmanjinova u Splitu Sinchuk izvodi dva Rahmanjinovljeva ciklusa u samom srcu skladateljeva veličanstvenog stvaralaštva za klavir - Études-tableaux op. 33 i op. 39. Naziv étude-tableau (etida-slika) skladateljev je termin, a cijela zamisao ciklusa pomalo podsjeća na Musorgskijev ciklus Slike s izložbe. Premda svaka Rahmanjinovljeva etida odiše određenim karakterom, skladatelj je želio skladati apsolutnu glazbu, ali je volio razigrati maštu nekom tek pročitanom knjigom, lijepom slikom ili pjesmom. Svaka etida rezultat je napornog i minucioznog rada, kojim je skladatelj, kako je rekao u intervjuu za časopis The Etude 1941. godine, nastojao koncizno predstaviti tematsku ideju, bez digresija, želeći postići jednostavnost i izravnost. Godine 1911. nastaje devet etida iz opusa 33, a drugi niz, op. 39, nastaje krajem 1916. i početkom 1917. godine. Kratke skladbe najviše razine virtuoznosti i ekstremnih tehničkih zahtjeva neobičnog su harmonijskog jezika, a u njima se javlja i opsesija motivom sekvence Dies Irae, koja je prisutna u brojnim Rahmanjinovljevim djelima. S pravom se ove etide smatraju točkom na i tradicije 19. stoljeća velikih skladatelja-pijanista. Opus 39 bit će ujedno posljednje što Rahmanjinov sklada prije emigracije u Ameriku, gdje će u prvom planu biti njegova pijanistička karijera, a skladanje pada u drugi plan.

Splitski glazbenici i njihovi gosti obilježavaju 150. obljetnicu rođenja velikog skladatelja i pijanista Sergeja Rahmanjinova. Pijanist Vselovod Dvorkin, violinistica Evgenia Epshtein i violončelist Denis Shapovalov udružuju se u izvedbi djela Sergeja Rahmanjinova. Čajkovski je bio jedan od skladatelja koji su snažno utjecali na Rahmanjiova – u sjećanje na Čajkovskog Rahmanjinov sklada svoj Drugi elegični trio u d-molu, op. 9. U ovom je triju ispisana posveta "U sjećanje na velikog umjetnika“, a djelo strukturom prati upravo klavirski Trio u a-molu Čajkovskoga (koji je sam Čajkovski skladao u sjećanje na Nikolaja Rubinsteina). Rahmanjinov je za kasnije izdanje preradio i skratio Trio, koji nikad nije zaživio na repertoaru izvan Rusije.

Žana Marendić, mezzosporan & Zoran Velić, klavir

Teta Opereta i Barba Klavalir, pjevačica i pijanist, likovi su koji "žive" u čarobnom svijetu koncertne dvorane Ivo Tijardović i predstavit će se djeci kroz operu, kraljicu glazbeno scenskih umjetnosti, a kroz priču o tome tko sve živi u tom svijetu i kako se ona stvara i u zajedništvu nastaje, približit će djeci njezinu ljepotu.

Djeca će imati prilike upoznati i čuti sve vrste pjevačkih glasova i pjevati s izvođačima, odnosno glumcima. Predstavit će se "važne operne stvari" na veseli i djeci blizak način. Osim edukativne platforme, djeca će dobiti priliku kroz interaktivno sudjelovanje u predstavi osvijestiti kako su i oni nevjerojatno nadareni. Nakon Tete Operete kući će otići motivirani i sretni, s ljubavlju prema klasičnoj glazbi i pjevanju,  željom za odlaženje na koncerte i u kazalište ali i uz pozivnicu da zajedno s njima nastupe i u pravoj opernoj predstavi za mlade koja će se stvarati u Hrvatskom domu u idućim mjesecima.

Možete preuzeti pjesmicu Tete Operete koju djeca mogu naučiti kako bi je mogla pjevati uz nju za vrijeme predstave ovdje!

Tekst pjesmice

Nosimo vam ljubav, sreću,
Nosimo vam sunca sjaj.
Nek vam život bajka bude,
Nek na zemlji vlada raj.

O ljepoto vječna ti si,
Svakom biću ti si dar.
Nek sve zvijezde plešu s nama,
Mjesec, Sunce, divan par.

Zemlja naša slavi mir.
Figaro i Susanna,
Radost naša, vaš je pir.

Dvojica međunarodno poznatih gitarista iz Crne Gore, Srđan Bulatović i Darko Nikčević dobili su međunarodne pohvale za svoju izvanrednu virtuoznost i uzbudljive izvedbe, a posebno za dva vrlo uspješna koncerta u Carnegie Hallu u New Yorku (2016. i 2017.). Njihov jedinstveni spoj balkanskih nepravilnih ritmova i mnogih drugih međunarodnih utjecaja evocira ljepotu Mediterana i orijentalnog misticizma. Pred domaćom i međunarodnom publikom nastupaju već 30 godina (u SAD-u, Rusiji, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Španjolskoj, Italiji, Francuskoj, Portugalu, Poljskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Belgiji).

Prozvana bosanskom Billie Holiday, pjevačica Amira Medunjanin specijalizirala se za izvođenje tradicijske bosanske glazbe - sevdalinki. Učila ih je od svoje majke od koje je slušala priče vezane uz tu karakterističnu glazbenu bajku. Fascinirana usmenom kulturom i tradicijom Bosne i Hercegovine, posvetila se proučavanju sevdaha i traženju najboljeg načina da ga predstavi svijetu.

Ovo će biti prvi put da jedinstvena Amira nastupa u Splitu samo uz pratnju klasične gitare, koja će biti u rukama sjajnog gitarsista Boška Jovića, što jamči da ćemo pjesme koje su obilježile njenu glazbenu karijeru u zadnjih 20 godina čuti u jednom novom, još intimnijem i emotivnijem aranžmanu.

Novi nastupi hrvatskih i inozemnih vrhunskih gitarista na 11. Danima klasične gitare potvrđuju Split kao jedan od gitarističkih centara Hrvatske i Europe. Splitski gitarist Petar Čulić i talijanski gitarist Alberto Mesirca podijelit će podij Svečane dvorane Hrvatskog doma Split. Vrhunski hrvatski gitarist Petar Čulić broji više od tisuću nastupa diljem svijeta, od SAD-a i Južne Amerike, preko Australije, do niza europskih gradova. Na njegovu su programu skladbe Marija Nardellija, Gorana Listeša, Francisa Kleynjansa, Stephena Gossa, Vojislava Ivanovića, Štepana Raka te vlastita skladba.

Priznat od kritike i struke, gitarist Alberto Mesirca niže brojne uspjehe: nominiran je za nagradu Grammy za najbolju soloizvedbu 2012., nagrađen je nagradom Golden Guitar tri puta, za njega je skladao niz skladatelja, među kojima i Leo Brouwer. U njegovu repertoaru posebno mjesto ima rana glazba koju rekonstruira iz rukopisnih izvora. Skladbe Francesca Canove da Milana iz lutnjističkog rukopisa s kraja 16. stoljeća, otkrivenog u Castelfrancu Venetu, Alberto Mesirca odsvirat će i na koncertu u sklopu 11. Dana klasične gitare, kao i djela Domenica Scarlattija, Giulija Regondija, Angela Gilardina te Marija Castelnuovo-Tedesca.

Djelovanje Tomasa Cecchinija dokaz je o prisutnosti najnovijih glazbenih zbivanja na hrvatskoj strani Jadrana početkom 17. stoljeća. Ovaj talijanski skladatelj, rođen, pretpostavlja se, u gradiću Soaveu pokraj Verone oko 1583. godine, djelovao je kao maestro di cappella u dvjema hrvatskim katedralama, onoj u Splitu i u Hvaru. Prvi je put u Split došao 1603. godine, djelujući u katedrali do 1607. godine. Nakon toga o njegovim se aktivnostima ne zna ništa, sve do 1613., kada je, pretpostavlja se, na poziv splitskog nadbiskupa Markantuna de Dominisa ponovno došao u službu u splitsku prvostolnicu. Nakon Dominisova sukoba s Kaptolom i mjesnim plemstvom te odlaska iz Splita, i Cecchini napušta Split te odlazi u Hvar, gdje djeluje do smrti 1644. Njegova opsežna zbirka Psalmi, missa, et alia cantica donosi presjek njegova sakralnog stvaralaštva; objavljena je u Veneciji 1619. godine, a polifoni slog u misi, psalmima i motetima seže od onoga nalik starim majstorima, poput Palestrine, do ulomaka koji pokazuju suvremene trendove vokalne polifonije, karakteristične za Veneciju s kraja 16., odnosno s početka 17. stoljeća. Musica Adriatica ansambl je koji želi promovirati, izvoditi i revitalizirati glazbu čiji su korijeni na jadranskoj obali. Osnovala ga je 2019. godine dirigentica Sara Dodig Baučić, a prvi projekt koji je objavila zbirka je sakralnih moteta Sacrae cantiones ranobaroknog hrvatskog skladatelja Ivana Lukačića. Zbirku su koncertno izveli uoči 400. obljetnice prvog izdanja zbirke, u prosincu 2019. godine, u katedrali sv. Dujma.