Nakon što je surađivala s najznačajnijim flamenko gitaristima kao što su Paco de Lucía, Tomatito, Vicente Amigo i El Viejín, španjolska se romska flamenko pjevačica Montse Cortés udružila sa svojim nećakom, gitaristom Eduardom Cortésom. Oboje su vrhunski flamenko glazbenici koji su ostvarili zapaženu karijeru u svjetskim razmjerima. Njihovi su nastupi praznik flamenka.
Žana Marendić, mezzosporan & Zoran Velić, klavir
Teta Opereta i Barba Klavalir, pjevačica i pijanist, likovi su koji "žive" u čarobnom svijetu koncertne dvorane Ivo Tijardović i predstavit će se djeci kroz operu, kraljicu glazbeno scenskih umjetnosti, a kroz priču o tome tko sve živi u tom svijetu i kako se ona stvara i u zajedništvu nastaje, približit će djeci njezinu ljepotu.
Djeca će imati prilike upoznati i čuti sve vrste pjevačkih glasova i pjevati s izvođačima, odnosno glumcima. Predstavit će se "važne operne stvari" na veseli i djeci blizak način. Osim edukativne platforme, djeca će dobiti priliku kroz interaktivno sudjelovanje u predstavi osvijestiti kako su i oni nevjerojatno nadareni. Nakon Tete Operete kući će otići motivirani i sretni, s ljubavlju prema klasičnoj glazbi i pjevanju, željom za odlaženje na koncerte i u kazalište ali i uz pozivnicu da zajedno s njima nastupe i u pravoj opernoj predstavi za mlade koja će se stvarati u Hrvatskom domu u idućim mjesecima.
U ovoj objavi možete poslušati pjesmicu Tete Operete koju djeca mogu naučiti kako bi je mogla pjevati uz nju za vrijeme predstave.
Tekst pjesmice
Nosimo vam ljubav, sreću,
Nosimo vam sunca sjaj.
Nek vam život bajka bude,
Nek na zemlji vlada raj.
O ljepoto vječna ti si,
Svakom biću ti si dar.
Nek sve zvijezde plešu s nama,
Mjesec, Sunce, divan par.
Zemlja naša slavi mir.
Figaro i Susanna,
Radost naša, vaš je pir.
Boris Papandopulo (1906.-1991.) klasik je hrvatske glazbe 20. stoljeća, čiji se opus izdvaja snažnom osobnošću i bogatstvom. Njegovih više od četiristo djela, na svim područjima glazbenog stvaralaštva, odlikuju se kako tehničkim majstorstvom, tako i maštovitošću, znatiželjom, raznolikošću nadahnuća i njemu svojstvenom energijom. Jedno od nadahnuća za njega je povijest, kao vrelo forme, kompozicijskih tehnika, različitih stilskih uzoraka i glazbenih ideja. On pronalazi vremena posvetiti se istraživanju i autora hrvatske glazbene povijesti, otkrivajući, iako su njihovi opusi tek kapi u oceanu glazbe minulih vremena, posebnosti njihova glazbenog jezika. Jedan od takvih bio je skoro zaboravljeni franjevac Fortunat Pintarić, koji je u 19. stoljeću djelovao u Varaždinu i Zagrebu. Na osnovu njegovih kasnoklasicističkih klavirskih minijatura i orguljskih stavaka, Papandopulo sklada suitu za gudače Pintarichiana, koja odiše elegancijom i toplinom, s kulminacijom u poletnom i dosjetljivom stavku Dudaš, koji uspješno evocira glazbu gajdi. Suita je nastala 1974. na narudžbu Zagrebačkih solista, za dvadesetu godišnjicu njihova djelovanja.
Dirigent i skladatelj Pavle Dešpalj (1934.-2021.) zadužio je hrvatsku glazbu nizom uspjelih repertoarnih kompozicija, od kojih mladenačko djelo, Koncert za alt-saksofon i gudače od nastanka 1963. uživa veliku popularnost. Posvećen tada vodećem hrvatskom saksofonistu Ozrenu Depolu, koncert nudi pregršt sviračkih izazova. Koncert za alt-saksofon i gudače, riječima njegovog kolege Dubravka Detonija, djelo je neobarokne romantičnosti zatrovano "strelicom satire" "neoprokofjevskog kupidona". Pokret koračnice dominira prvim stavkom – možda zbog toga jer je Dešpalj počeo pisati koncert za vrijeme služenja vojnog roka – ali se čvrstoća rastače u duhovitim solilokvijima saksofona, kojeg orkestar pokušava vratiti na pravi put. Druga tema zamišljeno je sanjarenje u kojem se saksofonu pridružuje i raspjevan orkestar. Nakon sonatnog prvog stavka, drugi je skladan u formi passacaglie, čiju osmerotaktnu temu iznosi saksofon, a potom se stavak postupno ritamski i polifono zgušnjava sve do kulminacije u ulomku Furioso. U temama posljednjeg stavka, oblikovanog u formi ronda, čuju se odjeci tema prethodnih stavaka. Saksofon oslobođen utega teške passacaglie, sada leti brzim pasažama punih raskošnih boja, a orkestar ga uvlači u isprepleteno klupko tema koje se slijevaju u gustu strettu, odakle saksofon lako izranja u vedrinu završnice skladbe.
Skladatelj Ivan Končić (1988.) novi je rezidencijalni skladatelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra, čiji opus broji niz solističkih, komornih, simfonijskih i kazališnih djela. Osnovno i srednje glazbeno školovanje završaio je u rodnom Dubrovniku, a studij kompozicije u klasi Željka Brkanovića na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je u zvanju asistenta predavača. Koncert za saksofon i gudače sklada na narudžbu Dubrovačkih ljetnih igara 2015. godine, kada su skladbu i praizveli solist Lovro Merčep i Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem Stefana Mazzolenija. Trostavačno djelo vodi se modelom klasičnog koncerta, čiji prvi stavak bogatih neoromantičnih tekstura pruža solistu mogućnost velike izražajnosti, vodeći prema virtuoznoj kadenci na vrhuncu stavka. Noirovska atmosfera maglovitih suzvučja proteže se i na drugi stavak u kojima se gudači pridružuju iznošenju izvijenih melodija saksofona, uz titravi prizvuk pianissimo pizziccata. Posljednji stavak u vitalnom ritmu bolera donosi razveden pjev saksofona nad aktivnim pulsom gudača, iz kojeg se poput apoteoze razvija meka kantilena kojom završava koncert.
Dubravko Detoni (1937.) jedan je od najvažnijih hrvatskih avangardista – glazbenik, skladatelj, pisac, koji je hrvatsku suvremenu glazbu obogatio veliki brojem djela, u kojima se vodio principom inovativnosti ali i čiste glazbenosti, čija djela postaju klasici hrvatskih ali i inozemnih pozornica. Zaboravljene muzike jedno je od njegovih najpoznatijih djela, koje je od svog nastanka 1981. godine zaživjelo u nebrojenim izvedbama u Hrvatskoj i inozemstvu, u verzijama za različite ansamble, te zabilježeno na nekoliko nosača zvuka. Originalno je pisana za gudački kvartet (ili gudače), a praizveo ju je u Prištini Gudački kvartet Klima. Skladateljevim riječima „radi se o pregršt neurotično ispremiješanih a među se pomiješanih kraćih odlomaka zabavljenih glazbenom arheologijom, sentimentalnim traganjem za varavo prestrarjelim suglasjima što tijekom naknadnih izdizanja nekih činitelja (na račun drugih) poprimaju neka sasvim drukčija značenja“. Smještene u bezvremenski zvučni pejzaž stvoren od odjeka fragmenata doprlih sa različitih stranica glazbene prošlosti, katkad označenih sugestivnim oznakama Prestissimo paganinioso ili Presto rossinioso, gudači u nizu epizoda iznose katkad manje katkad više opipljive glazbene reminiscencije, koji u sebi nose intrigantne tehničke izazove i inovativne zvukovne situacije.
U sklopu Dalmatinskog ciklusa pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, projekt suradnje Koncertnog ureda Zadar, Hrvatskog doma Split i Dubrovačkog simfonijskog orkestara
Žana Marendić, mezzosporan & Zoran Velić, klavir
Teta Opereta i Barba Klavalir, pjevačica i pijanist, likovi su koji "žive" u čarobnom svijetu koncertne dvorane Ivo Tijardović i predstavit će se djeci kroz operu, kraljicu glazbeno scenskih umjetnosti, a kroz priču o tome tko sve živi u tom svijetu i kako se ona stvara i u zajedništvu nastaje, približit će djeci njezinu ljepotu.
Djeca će imati prilike upoznati i čuti sve vrste pjevačkih glasova i pjevati s izvođačima, odnosno glumcima. Predstavit će se "važne operne stvari" na veseli i djeci blizak način. Osim edukativne platforme, djeca će dobiti priliku kroz interaktivno sudjelovanje u predstavi osvijestiti kako su i oni nevjerojatno nadareni. Nakon Tete Operete kući će otići motivirani i sretni, s ljubavlju prema klasičnoj glazbi i pjevanju, željom za odlaženje na koncerte i u kazalište ali i uz pozivnicu da zajedno s njima nastupe i u pravoj opernoj predstavi za mlade koja će se stvarati u Hrvatskom domu u idućim mjesecima.
Možete preuzeti pjesmicu Tete Operete koju djeca mogu naučiti kako bi je mogla pjevati uz nju za vrijeme predstave ovdje!
Tekst pjesmice
Nosimo vam ljubav, sreću,
Nosimo vam sunca sjaj.
Nek vam život bajka bude,
Nek na zemlji vlada raj.
O ljepoto vječna ti si,
Svakom biću ti si dar.
Nek sve zvijezde plešu s nama,
Mjesec, Sunce, divan par.
Zemlja naša slavi mir.
Figaro i Susanna,
Radost naša, vaš je pir.
Ovogodišnje Dane francuskog jezika i kulture u organizaciji Prokulture – Opservatorija kulturnih politika - Split otvorit će pijanist Tomislav Damjanović. Mladi glazbenik, rodom s Brača, dolazi u Split nakon solističkog koncerta u zagrebačkoj dvorani Lisinski. Umjetničko obrazovanje započeo je u splitskoj glazbenoj školi Josipa Hatzea nakon čega je nastavio školovanje na akademijama u Zagrebu, Weimaru i Grazu kod priznatih imena klavirske pedagogije poput profesora Grigoryja Gruzmana i Milane Chernyavske.
Stilski raznolik program recitala započinje klavirskim minijaturama francuskih velikana glazbenog impresionizma Claudea Debussyja (Etida Pour les agréments) i Mauricea Ravela ( Une barque sur l'océan iz ciklusa Miroirs). Prvi dio recitala zaokružuje dramatičnom sonatom u c-molu, KV 457 Wolfganga Amadeusa Mozarta u kojoj se okvirnim stavcima sažetog tkiva, punim eksplozivne nabijenosti kontrastira središnji široki stavak, mirni i lirski Adagio u Es-duru.
U drugom dijelu koncerta slijedi integralna izvedba četiri Scherza Frédérica Chopina. Ova skupina samostalnih, necikličkih djela za klavir ubraja se među skladateljeva središnja i najizvođenija djela. Karakteriziraju ih nedekorativna, već tematski osmišljena virtuoznost, te turbulentan emocionalni svijet koji nadilazi klasični pojam scherza, kao vedrog i duhovitog stavka simfonije ili sonate.
Manifestacija utemeljena 1993. :: Manifestation fondée en 1993.
Supružnici Marcus i Jean Baylor, koji djeluju pod nazivom The Baylor Project, donose savršen glazbeni spoj stilova, emocija i iskustava. Njihov se glazbeni svjetonazor zasniva na utjecajima jazza, gospela, bluesa i soula. Sastav već godinama ostvaruje moćne, dinamične i poletne izvedbe kojima osvaja publiku diljem svijeta.
Dr. sc. Stefan Cvetković (1983.) diplomirao je i doktorirao na Odsjeku za muzikologiju Fakulteta muzičke umjetnosti u Beogradu. Od 2011. djeluje kao glazbeni urednik na Trećem programu Radio Beograda, a od 2015. godine na Katedri za muzikologiju Fakulteta muzičke umjetnosti u Beogradu u zvanju asistenta, a zatim i docenta na Odsjeku za muzikologiju. U središtu njegova profesionalnog interesa je glazbena izvođačka praksa s fokusom na pijanističkim praksama. Sudionik je brojnih znanstvenih skupova, autor radova objavljenih u publikacijama u zemlji i inozemstvu te urednik dviju stručnih publikacija. Surađivao je s diskografskim kućama CPO i Sony Classical kao autor programskih knjižica, kao i s više kulturnih institucija na realizaciji različitih muzičkih projekata. Angažiran je kao koordinator u menadžmentu pijanista Ive Pogorelića. Dobitnik je nagrade iz fonda Vlastimir Peričić Fakulteta muzičke umjetnosti u Beogradu 2010. godine te nagrade Pavle Stefanović za glazbenu esejistiku i kritiku za 2021. godinu. Član je Udruženja kompozitora Srbije, Hrvatskog društva Aleksandar Skrjabin i Muzikološkog društva Srbije.
Nagrađivani ruski pijanist i čest gost svjetskih koncertnih pozornica, Alexander Sinchuk, posebno je tražen interpret skladbi A. Skrjabina, P. I. Čajkovskog i S. Rahmanjinova. O proslavi 150. obljetnice rođenja Sergeja Rahmanjinova u Splitu Sinchuk izvodi dva Rahmanjinovljeva ciklusa u samom srcu skladateljeva veličanstvenog stvaralaštva za klavir - Études-tableaux op. 33 i op. 39. Naziv étude-tableau (etida-slika) skladateljev je termin, a cijela zamisao ciklusa pomalo podsjeća na Musorgskijev ciklus Slike s izložbe. Premda svaka Rahmanjinovljeva etida odiše određenim karakterom, skladatelj je želio skladati apsolutnu glazbu, ali je volio razigrati maštu nekom tek pročitanom knjigom, lijepom slikom ili pjesmom. Svaka etida rezultat je napornog i minucioznog rada, kojim je skladatelj, kako je rekao u intervjuu za časopis The Etude 1941. godine, nastojao koncizno predstaviti tematsku ideju, bez digresija, želeći postići jednostavnost i izravnost. Godine 1911. nastaje devet etida iz opusa 33, a drugi niz, op. 39, nastaje krajem 1916. i početkom 1917. godine. Kratke skladbe najviše razine virtuoznosti i ekstremnih tehničkih zahtjeva neobičnog su harmonijskog jezika, a u njima se javlja i opsesija motivom sekvence Dies Irae, koja je prisutna u brojnim Rahmanjinovljevim djelima. S pravom se ove etide smatraju točkom na i tradicije 19. stoljeća velikih skladatelja-pijanista. Opus 39 bit će ujedno posljednje što Rahmanjinov sklada prije emigracije u Ameriku, gdje će u prvom planu biti njegova pijanistička karijera, a skladanje pada u drugi plan.
Splitski glazbenici i njihovi gosti obilježavaju 150. obljetnicu rođenja velikog skladatelja i pijanista Sergeja Rahmanjinova. Pijanist Vselovod Dvorkin, violinistica Evgenia Epshtein i violončelist Denis Shapovalov udružuju se u izvedbi djela Sergeja Rahmanjinova. Čajkovski je bio jedan od skladatelja koji su snažno utjecali na Rahmanjiova – u sjećanje na Čajkovskog Rahmanjinov sklada svoj Drugi elegični trio u d-molu, op. 9. U ovom je triju ispisana posveta "U sjećanje na velikog umjetnika“, a djelo strukturom prati upravo klavirski Trio u a-molu Čajkovskoga (koji je sam Čajkovski skladao u sjećanje na Nikolaja Rubinsteina). Rahmanjinov je za kasnije izdanje preradio i skratio Trio, koji nikad nije zaživio na repertoaru izvan Rusije.
Žana Marendić, mezzosporan & Zoran Velić, klavir
Teta Opereta i Barba Klavalir, pjevačica i pijanist, likovi su koji "žive" u čarobnom svijetu koncertne dvorane Ivo Tijardović i predstavit će se djeci kroz operu, kraljicu glazbeno scenskih umjetnosti, a kroz priču o tome tko sve živi u tom svijetu i kako se ona stvara i u zajedništvu nastaje, približit će djeci njezinu ljepotu.
Djeca će imati prilike upoznati i čuti sve vrste pjevačkih glasova i pjevati s izvođačima, odnosno glumcima. Predstavit će se "važne operne stvari" na veseli i djeci blizak način. Osim edukativne platforme, djeca će dobiti priliku kroz interaktivno sudjelovanje u predstavi osvijestiti kako su i oni nevjerojatno nadareni. Nakon Tete Operete kući će otići motivirani i sretni, s ljubavlju prema klasičnoj glazbi i pjevanju, željom za odlaženje na koncerte i u kazalište ali i uz pozivnicu da zajedno s njima nastupe i u pravoj opernoj predstavi za mlade koja će se stvarati u Hrvatskom domu u idućim mjesecima.
Možete preuzeti pjesmicu Tete Operete koju djeca mogu naučiti kako bi je mogla pjevati uz nju za vrijeme predstave ovdje!
Tekst pjesmice
Nosimo vam ljubav, sreću,
Nosimo vam sunca sjaj.
Nek vam život bajka bude,
Nek na zemlji vlada raj.
O ljepoto vječna ti si,
Svakom biću ti si dar.
Nek sve zvijezde plešu s nama,
Mjesec, Sunce, divan par.
Zemlja naša slavi mir.
Figaro i Susanna,
Radost naša, vaš je pir.
