Yurii Kot — Narodni umjetnik Ukrajine, laureat nacionalnih i međunarodnih natjecanja, profesor na Katedri za specijalni klavir br. 1 Nacionalne glazbene akademije Ukrajine, laureat Nacionalne nagrade imena L. Revutskog Ministarstva kulture Ukrajine, Nacionalnog saveza skladatelja Ukrajine i Nacionalnog sveukrajinskog glazbenog saveza za koncertnu djelatnost i izvođenje suvremene glazbe.
Ima više od 40 godina kreativne, koncertne i pedagoške djelatnosti. Nastupao je u prestižnim koncertnim dvoranama diljem svijeta. Od njegovih studenata više od 20 postalo je laureatima međunarodnih klavirskih natjecanja.
Yurii Kot aktivno održava koncerte, održava majstorske tečajeve, sudjeluje u žirijima glazbenih natjecanja, drži predavanja, sudjeluje na znanstvenim konferencijama i bavi se dobrotvornim radom.
Također je član svjetski poznatog klavirskog dua s Irynom Aleksiychuk.
Simfonijska bajka Peća i vuk napisana je svrhu edukacije najmlađih kazališnih gledatelja. Skladana je za gudački orkestar kojem su pridruženi puhačka sekcija i udaraljke, kao i narator. Svaki je lik priče predstavljen jednim instrumentom. Radnja je jednostavna - dječak Peća provodi dane u djedovoj kućici u šumi. Jednog dana ostavi otvorena vrata dvorišne ograde i krene na livadu. Djed upozorava Peću na opasnost od vuka, ali Peća mu ne vjeruje, bježi od kuće i kreće u susret opasnosti.
Voditeljica: Tea Požgaj, akademska operna pjevačica i studentica muzikoterapije
U inozemstvu široko prihvaćena, muzikoterapija u Hrvatskoj još uvijek je u razvoju. Cilj je potaknuti kreativnost, samopouzdanje, pažnju te osjećaj zajedništva i timskog rada kod sudionika radionica.
Svaka radionica započinje i završava zajedničkom pjesmom. Središnji dio prilagođava se sudionicima i može uključivati istraživanje instrumenata, komunikaciju kroz glazbu i slike, vježbe turn takinga i socijalizacije, pažnje i slijeđenje uputa, te upravljanje emocijama. Radionice su prilagodljive svim uzrastima, s posebnim naglaskom na djecu i mlade s teškoćama u razvoju.
Obrazovni ciljevi:
Odgojno-obrazovni ishodi:
Interaktivna glazbena radionica Camille Saint-Saëns Karneval životinja: Od ideje do skladanja učenicima predmetne nastave približit će skladateljski poziv putem fantastične suite omiljene svim uzrastima ljubitelja klasične glazbe. Kako je Camille Saint-Saëns dobio ideju za ovu zoološku fantaziju, kojim se postojećim skladbama nadahnuo, koje je glazbene citate koristio te na koga je od suvremenih skladatelja njegov rad ostavio trag, publika će saznati aktivno sudjelujući u izvedbi odabranih stavaka. Imitirat će tromi hod slonova i usvojiti metar, zaplesati kankan u različitim tempima, ocrtavati pokretima melodiju te tjeloglazbom obogatiti izvorni skladateljski zapis. Pri izvedbi članovi publike nisu pasivni promatrači već se aktivno uključuju u izvedbu plesom i tjeloglazbom te ih se potiče na iznošenje spoznaja, doživljaja i kritičko mišljenje.
Obrazovni ciljevi:
Odgojno-obrazovni ishodi:
Najdraži dječji lik iz Koncertnog laboratorija Hrvatskog doma, kultna Teta Opereta – mezzosporanistica Žana Marendić, pripremila je Bajkaonicu - radionicu kroz koju će djeca uz slikovnicu „Teta Opereta i Čarobni svijet glazbe“ naučiti gdje je taj bajkoviti svijet, tko se u njemu krije i zašto je glazba najveća od svih čarolija.
...
Popusti se primjenjuju! Više informacija o prodaji i popustima u sezoni 2024./2025. možete pronaći ovdje.
Model prodaje: slobodna prodaja
Dob: predškolski i osnovnoškolski uzrast / 45'
Kroz glazbeni vremeplov već prokušanih junaka glazbeno-scenskih izvedbi za najmlađu publiku Hrvatskog doma ovaj će se put predstaviti povijest razvoja klasične glazbe. Od srednjovjekovnih djela poput Carmina burana pa sve do suvremene glazbe i mjuzikla, pripovjedači i izvođači Teta Opereta (mezzosopran) i Barba Klavalir (pijanist) izdvajat će glazbene osobitosti epoha i reprezentativnih skladbi, u izvedbama studenata solo pjevanja i opernih pjevača koji će svojim pjevačkim i glumačkim senzibilitetom u mlađim generacijama probuditi interes za klasičnu glazbu.
Obrazovni ciljevi:
Odgojno-obrazovni ishodi:
Split je grad kolijevka hrvatske države, grad u kojemu se održao Prvi crkveni sabor 925. godine, zahvaljujući kojemu imamo prve dokumente o postojanju Hrvatskoga kraljevstva. U Splitu se tada okupio vrh Crkve i Kraljevstva, na čelu s prvim hrvatskim kraljem Tomislavom.
Iako se ne zna gdje i kada je točno okrunjen, Tomislav je titulu kralja nosio u trenutku ovog dobro dokumentiranog povijesnog događaja, tako da se tradicionalno ta godina uzima kao godina njegove krunidbe.
Tisućljeće i stotinu godina prošlo je otada, a splitska prvostolnica i Peristil pod njom, kao drevni svjedoci tih davnih događaja, bit će i poprište proslave tisuću i stote obljetnice krunidbe kralja Tomislava.
Događaj će uveličati koncert Zagrebačke filharmonije, jedne od najstarijih glazbenih institucija u Hrvatskoj neprekinute tradicije, koja u Split dolazi pod ravnanjem maestra Ivana Josipa Skendera. Odabir glazbenih ulomaka u znaku je slavlja, na početku s blještavom Glazbom za kraljevski vatromet Georga Friedricha Händela, skladbom nastala 1749. za proslavu kojim je obilježen završetak Rata za austrijsko nasljeđe, koja je vrlo brzo nakon prve izvedbe postala naširoko izvođeno djelo, prepoznatljivo po zvuku svojih sjajnih fanfara. Pretklasične Simfonije Luke Sorkočevića jedan su od stupova stoljeća hrvatske glazbe, čije su nadahnute, prepoznatljive melodije i vješto oblikovane forme simbol kultiviranosti i ljepote okružja iz kojeg su potekle. Još jedno vrhunsko djelo slavljeničkog repertoara je Krunidbena misa Wolfganga Amadeusa Mozarta, napisana povodom krunidbe Franje II. za cara Svetog rimskog carstva u Salzburgu 1779. godine. Jakov Gotovac kao najsjajniji epigon nacionalnog stila i hrvatske opere 20. stoljeća, svoje je nadahnuće najvećim dijelom crpio iz dalmatinskog folklora, kako klapskog pjevanja tako i oporih suzvučja Zagore. U svojoj šestoj operi, Đerdan, nastaloj 1955. godine, nadahnjuje se novelama Dinka Šimunovića Đerdan i Alkar, prenoseći ih u glazbu jarkog mediteranskog svjetla, zbog čega je često uspoređuju s najpoznatijom Gotovčevom operom i nazivaju "malim Erom". Predstavnik moderne u hrvatskoj glazbi, Blagoje Bersa, jedan je od stupova hrvatske glazbe prve polovice 20. stoljeća, koji je u svojim djelima donio dah kozmopolitizma a ujedno, posebno u orkestralnim djelima, pronalazio nadahnuće u bliskom krajoliku svoje domovine. Njegova kratka orkestralna djela, Idila i Capriccio-Scherzo nadahnuta su skladateljevim uspomenama: Idila u kojoj donosi neke od najupečatljivijih taktova koje je napisao u cijeloj karijeri, uspomena je na njegov brak i na Split, u kojem provodi kratko ali idilično mladenačko vrijeme nakon završetka Konzervatorija u Beču, a Capriccio-Scherzo ispunjen je ironijom i mračnom zaigranošću, koju donosi pogled na različite životne peripetije. Aleluja iz Händelova oratorija Mesija ulomak je raskošnog višeglasja nad poletnim strukturama orkestra, koje stoljećima plijeni svojim entuzijazmom i ostaje jednim od najizvođenijih slavljeničkih zborova cijele glazbene literature.
Zagrebačkoj filharmoniji pridružuju se solisti i Komorni zbor Ivan Filipović, čiji je zborovođa Goran Jerković.
...
Popusti se primjenjuju! Više informacija o prodaji i popustima u sezoni 2024./2025. možete pronaći ovdje.
