ciklus
Svjetske i popularne glazbe

Zvjezdani glasovi

26.01.2023. 20:00
organizator:
Hrvatski dom Split
Koncertna dvorana Ive Tijardovića
Jelena Kordić, mezzosopran / Irakli Kakhidze, tenor / Elias Corrinth, klavirska pratnja

Mezzosopranistica Jelena Kordić studirala je u klasi Martine Zadro na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i polazila je satove kod Ruže Pospiš Baldani. Trenutačno pohađa satove kod Shermana Lowea i Allison Oakes. Do sada je nastupala u brojnim opernim ulogama u prestižnim europskim opernim kućama kao što su Njemačka opera u Düsseldorfu, Semperopera u Dresdenu, Latvijska nacionalna opera u Rigi, Državno kazalište u Braunschweigu, Litavsko nacionalno kazalište u Vilniusu, HNK u Zagrebu te u dvorani Concertgebouw u Amsterdamu. Od 2018. članica je Nacionalnog kazališta u Mannheimu. Među brojnim koncertnim nastupima ističu se oni uz Luksemburšku filharmoniju, Zagrebačku filharmoniju te uz Simfonijski orkestar HRT-a u Verdijevu Rekvijemu pod ravnanjem Plácida Dominga. Zapaženi su i njezini gala koncerti u Meksiku i Weimaru i turneja po Južnoj Koreji.

Gruzijski tenor Irakli Kakhidze stekao je glazbeno obrazovanje na konzervatoriju u rodnom gradu Batumiju, diplomirao 2005. godine, a pohađao je i majstorske tečajeve kod Lea Nuccija i Ruggera Raimondija. Nakon studija bio je član opernog studija Državnog glazbenog centra u Batumiju, gdje je odigrao širok raspon uloga u operama Verdija, Puccinija, Donizettija, Mascagnija, Bizeta i Mozarta. Dobitnik je nagrade Gruzijskog kazališnog društva za ulogu Turiddua u Mascagnijevoj Cavalleriji rusticani i laureat je natjecanja Lado Atanéli. Godine 2014. bio je finalist Paris Opera Awards. Od 2011. do 2013. bio je član Centre National d'Artistes Lyriques (CNIPAL) u Marseilleu i Avignonu, a od sezone 2017./2018. član je ansambla Nacionalnog kazališta u Mannheimu. Gostujući angažmani odveli su ga u operne kuće u Nanyju, Bordeauxu, Tbilisiju, Dortmundu, Kielu, Weisbadenu, Bergenu, Rigi, Helsinkiju, Hong Kongu i Daeguu (Južna Koreja).

Njemački pijanist i dirigent Elias Corrinth od kolovoza 2022. angažiran je kao glazbeni asistent i pijanist u prestižnoj Državnoj operi u Berlinu, i to na poziv generalnog glazbenog ravnatelja, maestra Daniela Barenboima. Godine 2016., nakon studija u Leipzigu, Zürichu i San Franciscu, pridružio se Nacionalnom kazalištu u Mannheimu gdje je bio dirigent i asistent glazbenog ravnatelja Alexandra Soddyja. Njegov repertoar  dirigenta obuhvaća djela od barokna do suvremene glazbe, a u fokusu njegova djelovanja kao pijanista, vokalnog pedagoga i istraživača glazba je Richarda Wagnera. Pobjednik je natjecanja Richard Wagner u Leipzigu 2014. i bio je asistent na festivalu u Bayreuthu 2019. godine. Surađivao je s dirigentima kao što su Christian Thielemann, Simone Young i Valerij Gergiev.

Opera La favorita (Favoritkinja) Gaetana Donizzetija (1797. - 1848.) iz 1840. govori o romantičnim borbama kralja Kastilje, Alfonsa XI., i njegove ljubavnice, favorite (omiljene) Leonore, u pozadini političkih lukavstava maurske Španjolske i života Katoličke Crkve.

Leonore je zaljubljena u Fernanda, bivšeg novaka u samostanu, sada časnika u španjolskoj vojsci. Fernanda kralj nagrađuje za iskazanu hrabrost u borbi, a ne znajući da je ona kraljeva favorita, Fernand traži Leonorinu ruku - kralj mu je daje. Leonore je spremna žrtvovati vlastitu sreću kako bi usrećila Fernanda i odluči mu reći istinu, što govori u ariji iz 3. čina Oh, mio Fernando... Scritto é in ciel! (O moj Fernando... Zapisano je na nebu!).

Glavno je lice opere Traviata Giussepea Verdija (1813. - 1901.), praizvedene 1853., Violetta Valéry, milosnica bogataša koja slučajno susreće mladića Alfreda s kojim doživi iskrenu ljubav, a zatim ju gubi zbog nemilosrdnih predrasuda. Na kraju umire u siromaštvu, napuštena i shrvana bolešću.

U ariji Oh mio rimorso (Oh moje grizodušje) iz 3. čina opere Alfreda muči grižnja savjesti i on se zaklinje da će oprati sramotu što je toliko neuk. Odmah odlazi u Pariz kako bi spriječio Violettu da proda svoje stvari.

Vječno aktualna opera Carmen (praizvedena 1875.) Georgesa Bizeta (1838. - 1875.) o ljubavi i slobodi vrlo je dobro poznata i onima koji nisu uobičajena operna publika, ponajviše zbog strastvene ljubavne priče, blistavo napisanih arija i prizora koji suptilno citiraju španjolski folklor.

Nakon što je Carmen uhićena zbog tučnjave s drugom djevojkom u tvornici cigareta, Don Joséu je dodijeljen nadzor nad njom. U znamenitoj seguidilli iz 1. čina Près des remparts de Séville (U blizini zidina Seville) Carmen pjeva kako želi ići u gostionicu  prijatelja Lilliasa Pastie i insinuira kako bi voljela da Don José pođe s njom.

U završnom velikom duetu između Don Joséa i Carmen C'est toi?.. C'est moi! (Jesi li ti? Ja sam!) u 4. činu opere, Carmen konačno priznaje svoju ljubav prema Toreadoru, a Don José je probode izjavljujući joj svoju ljubav.

Melodrama u tri čina L'Arlesiana talijanskog skladatelja Francesca Cilee
(1866. - 1950.) nastala je 1897. prema libretu Leopolda Marenca i govori o ljubavnoj priči Federica koji je opsesivno zaljubljen u djevojku iz Arlezije koja, iako se nikada ne pojavljuje na pozornici, postaje protagonistica djela.

Federico očajava zbog svoje izgubljene ljubavi u ariji iz 2. čina È la solita storia del pastore (To je uobičajena priča o pastiru), poznatoj i kao Lamento di Federico (Federicova tužaljka).

Pojedini ulomci iz opera i glazbenih drama Richarda Wagnera (1813. - 1883.) pronašli su svoje mjesto i na repertoaru mnogih velikih pijanista zahvaljujući ponajprije briljantnim transkripcijama Franza Liszta. Večeras, vjerojatno po prvi put u Hrvatskoj, imate priliku poslušati Parafrazu na motive iz Wagnerove opere Tristan i Izolda, koju je sačinio Lisztov suvremenik, veliki pijanist, cijenjeni skladatelj i vješti obrađivač djela iz devetnaestoga stoljeća, Poljak Karl Tausig
(1841. - 1871.).

Mila Gojsalića povijesna je glazbena drama u tri dijela s prologom Jakova Gotovca (1895. - 1982.) za koju je libreto, prema vlastitoj istoimenoj poemi, priredio Danko Angjelinović. Gotovca je osobito nadahnula legenda o mladoj Mili Gojsalić, koja je 1530. u borbi protiv turskih osvajača hrabro žrtvovala život za slobodu Poljica. Opera je praizvedena 1952. godine.

U 3. činu Mila, smrtno ranjena, leži na stubištu svoje kuće. Dolaze Poljičani predvođeni knezom Ivanom, vojvodom Petrom i Kolumbatom: radost pobjede nad Turcima pomućena je junačkim stradavanjem kneževe kćeri. Mila se posljednjom snagom oprašta sa svima. U osvit nove zore Poljičani, tugujući nad njezinim mrtvim tijelom, ponosno prihvaćaju njezinu himnu O zemljo naša.

Premda okarakterizirana kao komorno djelo s trijumfalnim maršom, opera Aida (iz 1870.) najspektakularnija je Verdijeva opera. Radames, pobjednički egipatski ratnik zaljubljen je u Aidu, etiopsku princezu robinju. Faraonova kći Amneris planira osvojiti Radamesa što dovodi do gorkoga ljubavnog trokuta nabijenog najsnažnijim emocijama.

Radames je optužen da je Aidi odao vojne tajne i sada je u zatvoru i čeka suđenje za izdaju. Amneris ga voli i želi vjerovati da je nevin, ali ne može pomiriti silne dokaze protiv njega. U duetu iz 4. čina L'aborrita rivale a me sfuggia (Mrski mi suparnik izmiče) ona ga pozove i predloži mu da prizna zločin, a zauzvrat će ona intervenirati i spasiti ga.

Turandot je posljednja Puccinijeva opera nastala 1924. i u njoj okrutna kineska princeza Turandot prisiljava potencijalne plemenite prosce da odgovore na tri zagonetna pitanja. Već je mnoge pogubila kad se Nepoznati Princ (mladi Calaf), koji skriva svoje ime, beznadno zaljubi u princezu.

Nakon što ga robinja Liú plačući moli da ne riskira život igrajući smrtonosnu igru kako bi osvojio princezu Turandot, u ariji iz 1. čina Non piangere, Liù (Ne plači, Liù) Calaf joj nježno odgovara moleći je da ne plače.

Glasnik je upravo objavio da nitko neće spavati u gradu Pekingu dok princeza ne sazna Calafovo ime. Calaf, koji je pristao na to da ga ubiju ako Turandot prije jutra sazna njegovo ime, nije zabrinut. U čuvenoj ariji iz 3. čina Nessun dorma (Nitko ne spava) siguran je da će on biti jedini koji će otkriti svoje ime princezi, a to će učiniti tek kada dođe jutro i kada princeza pristane na to da mu postane supruga.

Najpoznatija opera Francesca Cilee zasigurno je Adriana Lecouvreur (iz 1902.). Temelji se na životu francuske glumice Adrienne Lecouvreur (1692. - 1730.). Iako su u operi neki likovi povijesne osobe, radnja je uglavnom je izmišljena.

Princessa de Bouillon čeka da Maurizio stigne na tajni sastanak. U ariji iz 2. čina Acerba voluttà (Gorka milina) ona se žali na bol koju ljubav donosi i pita se hoće li Maurizio uopće doći.

Jednočinka Cavalleria rusticana Pietra Mascagnija (1863. - 1945.), remek-djelo opernog verizma, opera je koja je na praizvedbi 1890. izazvala jednu od najvećih senzacija u povijesti opere. Ovaj scensko-glazbeni dragulj natopljen je strašću i  osvetom kao glavnim pokretačkim motivima.

Duet Tu qui Santuzza? (Ovdje si Santuzza?) iz 1. čina govori o svađi Santuzze i Turiduua ispred crkve zbog Santuzzine ljubomore.

U trenutku kada znamo da će cijela priča završiti tragedijom i suzama, Mascagni nam nudi Intermezzo sinfonico - vedrinu i ljepotu nedvojbeno jednog od najomiljenijih trenutaka u povijesti opere izvedenog na praznoj pozornici.

Operu Adel i Mara skladao je Josip Hatze (1879. - 1959.) 1932. godine pod utjecajem učitelja Mascagnija, a u njoj je opisao stvarni događaj iz splitske povijesti koji govori o nesretnoj ljubavi Adela i Mare.

Sam kraj večerašnjeg koncerta donosi poznatu himnu Splitu - uglazbljene nostalgične stihove Branka Radice u ariji Oj, Splite grade, koju Adel pjeva u 3. činu opere.

Program:

G. Donizetti: Oh, mio Fernando... Scritto é in ciel!, arija Leonore iz 3. čina opere Favoritkinja
Jelena Kordić

G. Verdi: Oh mio rimorso, arija Alfreda iz 3. čina opere Traviata
Irakli Kakhidze

G. Bizet: Seguidilla Près des remparts de Séville, arija Carmen i duet Carmen i Don Joséa iz 1. čina opere Carmen
Jelena Kordić & Irakli Kakhidze

F. Cilea: È la solita storia del pastore (Lamento di Federico), arija Federica iz 2. čina opere L'arlesiana
Irakli Kakhidze

K. Tausig: Parafraza na motive iz Wagnerove opere Tristan i Izolda
Elias Corrinth

G. Bizet: C'est toi?.. C'est moi!, završni duet Carmen i Don Joséa iz 4. čina opere Carmen
Jelena Kordić & Irakli Kakhidze

J. Gotovac: O zemljo naša, arija Mile iz 4. čina opere Mila Gojsalića
Jelena Kordić

~ ~ ~

G. Verdi: L'aborrita rivale a me sfuggia, duet Amneris i Radamesa iz 4. čina opere Aida
Jelena Kordić & Irakli Kakhidze

G. Puccini: Non piangere, Liù, arija Calafa iz 1. čina opere Turandot
Irakli Kakhidze

F. Cilea: Acerba voluttà, arija Princeze de Bouillon iz 2. čina opere Adriana Lecouvreur
Jelena Kordić

G. Puccini: Nessun dorma, arija Calarafa iz 3. čina opere Turandot
Irakli Kakhidze

P. Mascagni: Intermezzo sinfonico, iz 1. čina opere Cavalleria rusticana (skladateljeva transkripcija za klavir)
Elias Corrinth

P. Mascagni: Tu qui Santuzza?, duet Santuzza i Turiduua iz 1. čina opere Cavalleria rusticana
Jelena Kordić & Irakli Kakhidze

J. Hatze: Oj, Splite grade, arija Adela iz 3. čina opere Adel i Mara
Irakli Kakhidze,

Objavljeno: 21.05.2024.
Nadolazeća

Događanja

Prijava na newsletter
prijavi se i saznaj novosti
pratite nas na @hrvatskidomsplit

javna ustanova u kuturi 
Hrvatski dom Split

Lokacija
Tončićeva ul. 1, 21000, Split
Telefon
+385 (0)21 213 775
Email
info@hdsplit.com
Partneri
programski 
partner
zlatni medijski 
partner
medijski 
partneri
HD Split © Sva prava pridržana 2024. - 2024.
crossarrow-up Skip to content