Na svome autorskom koncertu, splitski skladatelj i profesor kompozicije na Umjetničkoj Akademiji predstavit će svoje najnovije djelo – Rig Veda X.129 za soliste, komorne sastave, elektroniku i video. Radi se o ciklusu skladbi inspiriranim čuvenim „himnom stvaranja“ iz staro-indijske zbirke himana (Rig Veda). Stara preko tri i pol tisuće godina i sačuvana na arhaičnoj verziji sanskrta, zbirka Rig Veda čini jedan od četiri kanonička teksta religije Hindusa (Rig Veda, Yajur Veda, Sama Veda i Athar Veda). Međutim, 129. himan iz desete knjige Rig Veda (otud oznaka X.129) po mnogo čemu se izdvaja iz te cjeline, te se smatra najstarijim sačuvanim iskazom skeptičkog promišljanja svijeta — prapočetkom filozofije. Ovaj iznimno značajan tekst preveden je na moderne jezike doslovce stotine puta, tako da postoje čak i četiri (!) hrvatska prijevoda. Kao osnovu za svoju skladbu i prateći video ipak sam koristio jedan posebno uspješan, poetski veoma inspirativan engleski prijevod kojeg je sačinio David Maclagan.
U praizvedbi će sudjelovati ansambl S/UMAS te solisti Vid Veljak na violončelu i Ivana Bandalo na bas klarinetu, dok će skladatelj upravljati elektronikom i videom.
Rig Veda X. 129
(Kompozitni prijevod: Ježić, Veljačić, Vodinelić)
Ni nebitka ni bitka ne bje tada,
ni podneblja, ni nebeskoga svoda.
Što bje prikrito? — Gdje? Čijim okriljem?
Je'l bila voda, bezdano duboka?Ne bje smrti ni besmrtnosti tada,
noći ni danu ne bijaše znaka.
Disa bez daha, svojom snagom Jedno.
Ničeg drugog do tog ne bješe više.Tama bješe sakrita tamom sprva,
i svemu je bio nespoznatljiv tok.
Tad snagom svog Žara Jedno se rodi –
još prazno bješe, ovito šupljinom.Sprva se oko njega Žudnja svila,
što je bila prvotno sjeme Uma.
Pjesnici, poniruć u srce mišlju,
razotkriše nît bitka u nebitku.Poprijeko je rastegnut njihov konac.
Zar je bilo išta ispod il’ iznad?
Oploditelji bjehu, moći bjehu:
pobuda dolje, sebedarje gore.Tko pravo znade, tko nam može reći,
otkle se rodi, otkle to stvorenje?
Bogovi dođoše nakon stvaranja,
pa tko da znade kako se to zbilo?Iz čega se je razvilo stvorenje?
Da li ga pokrenu ili ne
Onaj što bdije u najvišem nebu?
On valjda znade. Ili ni On ne zna?
Ivan Božičević - biografija
Skladatelj, orguljaš, pijanist, aranžer i jazz glazbenik. Skladao je pet simfonijskih kompozicija, kao i brojna komorna, solistička, zborska i elektronička djela. Zanimaju ga različiti žanrovi (barokna, elektronička, jazz i world muzika) i mogućnosti njihovih međusobnih prožimanja. Posljednjih godina u centru njegovih kreativnih napora su orgulje – brojna djela za orgulje sa elektronikom te za računalno kontrolirane orgulje, nastalih u nastojanju da se repertoar „kraljice instrumenata“ modernizira i doista uvede u dvadeset i prvo stoljeće.
Djela su mu se izvode i snimaju širom Europe i SAD-a, objavljena su na 19 nosača zvuka i tiskana kod nekoliko američkih izdavača (Walton Music, EC Schirmer, Abundant Silence), te kod njemačkog Schott-a. Prošle je godine objavljen njegov šesti autorski CD Summer in the World (glazba za čembalo) u izdanju kuće Cantus. Prije toga objavljeni su albumi LP Duo plays Božičević (glazba za dva klavira, Universal Music, 2021), The Hut of the Phantom Dwelling (glazba za solo klavir, 2019), The Moonpiper (glazba za solo orgulje, 2018), obadva u izdanju američke tvrtke Editions Lilac. 2017. godine autorski album Božičevićeve komorne glazbe izdao je također Cantus, dok je album jazz glazbe Sotto mare, sopra aria objavljen 2005. u izdanju tvrtke Best Music.
Božičević je rođen je 1961. u Beogradu, gdje na Fakultetu muzičke umjetnosti diplomira i magistrira kompoziciju (klasa A. Obradović). Usavršava se na Ljetnim kursevima nove muzike u Darmstadtu 1982. i 1984. Na Hochschule für Musik u Frankfurtu diplomira orgulje kod E. Krappa (1988), a ranu glazbu usavršava u Salamanci kod G. Boveta i M. Torrent (1988 i 1990). Od 1992. do 2001. radi kao docent na FMU Beograd te Akademiji umjetnosti u Novom Sadu. 2002. dolazi u Split, gdje najprije radi kao samostalni umjetnik. Počevši od 2017. radi na odjelu za glazbenu teoriju Umjetničke Akademije u Splitu kao profesor kompozicije.
Pored priznanja u Srbiji i Hrvatskoj (Hristićeva nagrada, Srebrna medalja Univerziteta umjetnosti u Beogradu, Zlatna katedrala Cro Patria, nagrade Hrvatskog sabora kulture), Božičević je dobitnik brojnih inozemnih skladateljskih nagrada - ArtsLink Fellowship Award, Garth Newel Composition Award, Third Millenium Ensemble Award, Asylum Saxophone Quartet Prize, AGO/ECS Publishing Prize, , Random Access music Award, ICA Award, Ithaca College Jazz Composition Competition Prize (SAD), John Clare Society Award, Invitation to Composers Project (Velika Britanija), Trio Anima Mundi Prize (Australija), nagrade na natječajima Zbora praške filharmonije (Češka), ansambla "Sofijski solisti" (Bugarska), te orkestra "Ciudad de Orihuela" (Španjolska). Posebno se izdvajaju njegova orguljska djela kojima odnosi pobjede na natječajima: AGO/Marilyn Mason Award (SAD, za djelo Moonpiper), Premio Cristobal Halffter (Španjolska, za djelo Summer Tryptich), European Organ Composition Competition (Luxembourg, za djelo Organic Steelworks) te upravo osvojena AGO/Pogorzelski-Yankee Award (za djelo koje tek treba biti napisano).
Popusti se primjenjuju! Više informacija o prodaji i popustima u sezoni 2024./2025. možete pronaći ovdje.
