Krenimo na glazbeno putovanje skladbama koje su oblikovale filmsku i glazbenu povijest. Večer u kojoj se susreću različiti žanrovi, emotivni svjetovi i nezaboravne melodije.

Počinjemo s Modernim vremena – filmom Charlieja Chaplina koji je 1936. godine spojio humor i ozbiljnu društvenu kritiku. Vesela, pomalo satirična pjesma koja nosi naziv filma podsjeća nas na bespoštednu industrijalizaciju i čovjeka koji pokušava pronaći svoje mjesto u svijetu. Glazba u ovome filmu nije samo ornament već nosi u sebi i srž njegovih poruka.

Jednu od najpoznatijih filmskih pjesama svih vremena Somewhere Over the Rainbow iz Čarobnjaka iz Oza otpjevala je Judy Garland. Ona iznosi snove jedne djevojčice koja, usprkos svemu, vjeruje da je drugi, bolji svijet samo korak udaljen od trenutačne stvarnosti.

Glazba iz filma Moje pjesme, moji snovi uspjela je zadržati svježinu, čak i desetljećima nakon premijere. Film nastao 1965. vodi nas u turbulentnu 1949 g., a melodije i plesovi, koji su svojom popularnošću oblikovali zvukolike brojnih djetinjstava, donose poruku nade, ljubavi i optimizma, podsjećajući na važnost obitelji i slobode.

Mračnija, ali ne manje fascinantna glazba iz Fantoma opere dolazi iz pera Andrewa Lloyda Webbera koji spaja snažne melodije i bogate orkestracije koristeći kontrastne harmonije i lajtmotivsku tehniku. Mjuziklima Fantom opere, Kosa i Evita Andrew Lloyd Webber potvrdio je svoj status jednoga od najuspješnijih skladatelja mjuzikala, čiji rad i dalje postavlja standarde na svjetskoj sceni.

I Dreamed a Dream iz mjuzikla Jadnici, temeljenoga na istoimenome romanu Victora Hugoa, balada je koja pripada liku Fantine, žene koja je izgubila sve, ali i dalje sanja o boljoj budućnosti.

Iz Plesača prvog reda, mjuzikla koji je obilježio Broadway 1970-ih, dolazi pjesma Nothing. Ova pjesma progovara o dubokome nezadovoljstvu, borbi za opstanak i želji za samoostvarenjem.

Je suis malade, francuska šansona, uklapa se u večerašnji program snažnom emocionalnom težinom. Jednostavna, ali snažna melodija učinila ju je prepoznatljivim dijelom francuske tradicije šansona.

Skladatelj Alan Menken osvojio je brojne nagrade za glazbu za film Ljepotica i zvijer, uključujući Oscara za najbolju originalnu glazbu i pjesmu, a mi večeras slušamo obradu za klavir Darka Domitrovića.

Od prvih pokušaja u 20. stoljeću do današnjih suvremenih i inovativnih produkcija scena mjuzikala u Hrvatskoj iznjedrila je iznimne produkcije poput Jalta, Jalta Alfe Kabilja, iz koje večeras slušamo pjesmu Što će biti sutra, a Ave Maria iz rock-opere Gubec Beg Karla Metikoša broj je koji je gotovo nadišao djelo. Nizu autora priključuje se i Đelo Jusić mjuziklom Dundo Maroje, a Život je lijep pjesma je vedra tona koja upućuje na skrivenost ljepote u malim stvarima. Mjuzikl Byron, za koji je Miro Gavran napisao libreto, a Darko Domitrović glazbu, osvojio je 2018. g. Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini u kategoriji opereta/mjuzikl, a večeras slušamo She Walks in Beauty.

Svaka od ovih pjesama, bilo da je riječ o mjuziklu, šansoni, baladi ili pop pjesmi, nudi svoju specifičnu emotivnu dinamiku, a svi oni, u konačnici, pozivaju nas da ih osjetimo i na neki način postanemo dijelom tih priča. Ova plejada različitih emocija i priča zaključuje se na najbolji način dvama hitovima, Abbinim The winner takes it all i Cabaret Kandera i Ebba.

Danijela Pintarić (1979.) diplomirala je violinu i solo pjevanje na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji te se u zadnjih dvadesetak godina potvrdila kao jedna od vodećih hrvatskih izvođačica na području mjuzikla. Još za vrijeme studija zapazio ju je „otac hrvatskog mjuzikla” Vlado Štefančić te pozvao na audiciju za mjuzikl Kosa u produkciji Gradskoga kazališta Komedija. Tamo je dobila svoju prvu glavnu ulogu, Sheilu, te 2003. godine debitirala na Komedijinoj pozornici. Godinu dana kasnije prijavila se na HRT-ov talent show Coca Cola Music Stars, u kojemu je i pobijedila. Od 2006. godine u Komediji se ističe kao jedna od najistaknutijih solistica ostvarivši niz uloga u mjuziklima kao što su Kosa (Sheila), Aida (Amneris), Briljantin (Sandy, Rizzo), Jalta, Jalta (Nina Filipovna) i drugi. Kao gostujuća solistica ostvarila je uspješnu suradnju s HNK Zagreb, Aplauz teatrom te HNK Osijek (Dora u operi Kraljevi i konjušari, Nina Filipovna u mjuziklu Jalta, Jalta i Maria u mjuziklu Moje pjesme moji snovi). Dobitnica je Nagrade hrvatskoga glumišta za najbolju žensku ulogu u mjuziklu ili opereti (2016. godine za uloge Ružice u mjuziklu Legenda Ružice grada i Tanye u mjuziklu Mamma Mia). Solistički je nastupila sa svim značajnijim hrvatskim orkestrima te Zagrebačkim solistima, a izvan Hrvatske je ostvarila uspješne nastupe sa Sarajevskom filharmonijom i Crnogorskim simfonijskim orkestrom. Jednako je tako surađivala s estradnim divovima poput Arsena Dedića, Đele Jusića i Zrinka Tutića te bila gošća na koncertima Olivera Dragojevića, Gorana Karana, Dine Dvornika i dr. Dvostruka je pobjednica Festivala kajkavske popevke u Krapini, a ljubitelji Dore posebno se sjećaju njezina nastupa 2007. g. kada je s pjesmom Andreja Baše Moj svijet zauzela 3. mjesto. Posljednji festivalski uspjeh bilježi 2020. g., kada u duetu s Goranom Grgićem osvaja Grand prix na Međimurskom festivalu „Ljubo Kuntarić”. Viši je umjetnički suradnik na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje predaje pjevanje na odsjeku za glumu i lutkarstvo.

Darko Domitrović (1964.) pijanist je i skladatelj te umjetnički savjetnik na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Glazbeno školovanje započeo je u MŠ V. Lisinski, a studij klavira nastavio na konzervatoriju P.I. Čajkovski u Moskvi te na Hochschule für Musik und darstellende Kunst u Beču. Od 1990. g. zaposlen je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Na natjecanjima bivše države 1978. i 1980. osvojio je četiri prve nagrade, laureat je međunarodnoga pijanističkog natjecanja Citta di Senigallia u Italiji. Vjesnikovu nagradu za najbolju klavirsku pratnju osvojio je 1989. g. na Tribini Darko Lukić. Godine 2016. dobio je priznanje Prijatelj Španjolske za autorski ciklus solo-pjesama Cervantes Songs. Snima za programe hrvatskih, austrijskih, japanskih i španjolskih radijskih i televizijskih postaja. Kao skladatelj objavio je autorski CD „Pianobook“ (Školska knjiga, 1999. i Nota Bene Records, 2016.), „Sonata od sna“ (Cantus, 2002.). Autor je glazbe za mjuzikl Byron na libreto Mire Gavrana koji je na repertoaru Gradskoga kazališta Komedija u Zagrebu. Mjuzikl Byron nagrađen je 2018. g. Nagradom hrvatskoga glumišta kao najbolja predstava u cjelini u kategoriji mjuzikl/opereta u 2017/2018. godini.

Popusti se primjenjuju! Više informacija o prodaji i popustima u sezoni 2024./2025. možete pronaći ovdje.

Ch. Chaplin: Smile (MODERN TIMES)

H. Arlen / E. Y. Harburg: Over the rainbow (THE WIZARD OF OZ)

O. Hammerstein / R. Rodgers: THE SOUND OF MUSIC (Medley)

A. L. Webber (Medley): Think of me (THE FANTOM OF THE OPERA) - I don't know how to love him (JESUS CHRIST SUPERSTAR) - Memory (CATS) - Buenos Aires (EVITA)

C. M. Schoenberg / A. Boubill: I dreamed a dream (LES MISERABLES)

M. Hamlisch / E. Kleban: Nothing (CHORUS LINE)

A.Menken: BEAUTY & THE BEAST (klavir solo, arr. D.Domitrović)

S.Lama/A.Dona: Je suis malade

A. Menken / T. Rice: Home (BEAUTY AND THE BEAST)

A. Kabiljo / M. Grgić: Što će biti sutra (JALTA, JALTA)

K. Metikoš / I. Krajač / M. Prohaska: Ave Maria (GUBEC BEG)

Đ. Jusić / S. Stražičić: Život je lijep (DUNDO MAROJE)

D. Domitrović: She walks in beauty (BYRON)

B. Andersson / B. Ulvaeus: The winner takes it all (MAMMA MIA!)

J. Kender / F. Ebb: Cabaret (CABARET)